Visoki troškovi, rast cijena najamnina i manjak radne snage neki su od problema s kojima se suočavaju zagrebački, ali i općenito hrvatski ugostitelji.
Na 15. Forumu zagrebačkih ugostitelja, koji je okupio više od 150 sudionika, ugostitelja i predstavnika raznih institucija, državnih i gradskih vlasti, uputili su zahtjeve Gradu Zagrebu i Vladi.
Od Grada traže odgodu odluke o poskupljenju najma parkirališnih mjesta za potrebe terasa, dijalog na temu problema s odvozom otpada u središtu grada te podršku i razumijevanje prilikom određivanja visine poreza na dohodak, piše Jutarnji list.
– Trenutno najavljeno povećanje od 450% sljedeće godine pa isti postotak u godini koja slijedi ugostiteljima jednostavno nije prihvatljiv – istaknuo je predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Franz Letica.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević pojasnio je kontekst u kojem dolazi do tog povećanja.
– Cijena najma parkinga za terase u najužem centru grada iznosila je 400 kuna mjesečno. Pitali su me zašto ne mogu samo plaćati povlaštenu parkirnu kartu, ali treba uzeti u obzir da građani s njom i dalje moraju kružiti ulicama u potrazi za mjestom. Stotinjak građana i pravnih osoba koje rezerviraju konkretno parkirno mjesto je za to plaćalo 4000 kuna. Nema logike da netko rezervaciju za automobil plaća 10 puta više od nekoga tko rezervira mjesto za terasu – naglasio je Tomašević. Dodao je kako je samo za vrijeme njegovog mandata utrostručen broj zahtjeva za najam parkirnog mjesta za terase.
– Prošle smo godine usvojili zahtjev ugostitelja da se s povećanjem ide postepeno. Povećanje od 450 posto sljedeće pa još 450 posto u godini nakon, rezultat je upravo tog dogovora – rekao je.
U zahtjevima Vladi Udruženje ugostitelja predlaže ujednačavanje porezne stope u ugostiteljstvu za usluge pružanja smještaja te pripreme jela, pića i napitaka na 13 posto, zalažu se za smanjenje poreznog opterećenja doprinosa i davanja na plaće te povećanje osobnog odbitka, ali i pojednostavljenje obaveze vođenja robno materijalnog knjigovodstva tako da ono bude preporuka, a ne obaveza.
– Kako bi se riješilo pitanje zapošljavanja radnika u razdobljima povećane frekventnosti poslovanja, predlažemo uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike na koju bi se upisali ime, prezime i OIB te bi se kupnjom te vinjete automatski platili svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike – poručili su iz Udruženja.
Ljudevit Habjanec je na Forumu održao prezentaciju o kartičnom plaćanju napojnica koje će biti moguće od 1. siječnja. Iznos do 3360 eura po svakom konobaru će biti neoporeziv, a nakon toga porez na dohodak iznosi 20 posto. Očekuje se da će taj novitet postepeno dovesti i do šire transformacije ugostiteljstva tako što će nastati novi kanal za komunikaciju s gostom, ali i prikupljanje informacija o njihovom zadovoljstvu uslugom. Sama ideja o uvođenju mogućnosti plaćanja napojnica putem kartice nastala je zbog upita gostiju i ugostitelja, ali i zbog toga što je 2022. godine broj plaćanja karticama bio 13 posto veći u odnosu na godinu ranije.
– Ulaskom u eurozonu taj bi broj mogao biti i veći. Ove je godine zabilježeno 30 posto više POS uređaja, a i turisti vole plaćati karticama – istaknuo je Habjanec.
Na panel raspravi o stranoj radnoj snazi je Jurica Protić, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja, poručio kako je važno pojednostaviti procedure jer dugo čekanje na radnike otežava organizaciju rada, sa čime su se složili i ostali sudionici panela. Ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje iz Ministarstva rada Luka Čirko rekao je da su svjesni nedostataka postojećeg Zakona o strancima pa će se oni ispraviti u njegovoj novoj verziji koja će stupiti na snagu početkom godine. Budući da jezična barijera predstavlja najveći problem, na panelu se istaknula potreba za organiziranim učenjem hrvatskog jezika što će stranim radnicima omogućiti i bolju socijalizaciju, a time i integraciju u društvo. Strani se radnici u Hrvatskoj trebaju osjećati dobrodošlo kako bi ovdje i ostali, što bi dugoročno moglo pozitivno utjecati na demografsku sliku zemlje.
– Pristupit ćemo tome tako da iskoristimo postojeće vaučere za cjeloživotno obrazovanje. To je dobar sustav koji ćemo proširiti na učenje jezika koje neće biti općenito, već usmjereno na potrebe pojedinih sektora – najavio je Čirko, piše Jutarnji list.
