Možda ti fotografije na društvenim mrežama stvaraju pritisak da moraš imati mnogo prijatelja, ali te fotografije su često daleko od istine. Sasvim je u redu i da budeš zadovoljan/a malom, ali odabranom grupom ljudi na koje su možeš osloniti.
Prijatelj ne mora nužno biti osoba s kojom provodiš svaki slobodan trenutak, koja zna svaki detalj o tebi i koja te podržava u svemu što planiraš napraviti. U tijeku života ćeš vjerojatno imati različite vrste prijatelja. Iako si s nekima možda malo prisniji, to ne znači da su ovi drugi manje pogodni za druženje.
Vršnjaci iz škole, kolege s posla, poznanici s kojima ideš u provod, pa čak ponekad i ljudi koje upoznaš na internetu, će vjerojatno u nekim trenucima zauzimati važnije, a u drugim manje važno mjesto u tvom životu. Jedino na što treba obratiti pažnju jest to da netko od njih čini da tvoj život postane znatno gori, u kom slučaju je možda vrijeme da preispitaš status “prijatelja” koji si mu dodijelio/la, piše Unicef.
Tko je dobar prijatelj?
Procjena je li nam netko dobar prijatelj ili ne najčešće ovisi od nas, kao i od osobe s kojom se družimo, ali postoje neke karakteristike koje bi trrebale biti zajedničke većini ljudi koje smatramo bliskim. Ovo su neke od njih:
– pouzdanost (možemo računati na njih)
– iskrenost (npr. ne ogovaraju nas)
– posvećenost (trude se oko našeg odnosa koliko i mi)
– ljubaznost (ne vrijeđaju nas, ne ponašaju se agresivno, poštuju naša osjećanja, želje i potrebe…)
– spremnost da prihvate različitosti (ne osuđuju nas ako smo po nečemu drugačiji, niti nas primoravaju da se prilagodimo njima)
– otvorenost (ostavljaju prostora za promjene, druženje s drugim ljudima, itd.)
Imaš li nekog prijatelja koji ne ispunjava neki od ovih kriterija?
Može se dogoditi da u svom okruženju imaš nekog tko se ne ophodi baš najbolje prema tebi, ali to ne znači da ga moraš “otpisati”. Ukoliko ti je do te osobe stalo, postoje načini da bar donekle riješiš problem:
Porazgovarajte
Iskren i otvoren razgovor može pomoći u rješavanju brojnih problema koje imamo s drugim ljudima. Pripremi se unaprijed za razgovor, pričekaj neki pogodan trenutak (npr. kada nema puno ljudi u okolini, kada nigdje ne žurite, itd.) i pokušaj razjasniti neke stvari koje te muče. Potrudi se da aktivno slušaš (ne razmišljaj o drugim stvarima), da razumiješ točku gledišta svog sugovornika, ali i da njemu jasno izneseš svoju. U tome ti mogu pomoći vještine rješavanja sukoba i asertivne komunikacije. Ako otkriješ da se tvoj prijatelj ponaša loše zbog nekog drugog problema koji ga mori, možeš mu pokušati pomoći da se s njim lakše izbori.
Smanji kontakt
Ukoliko primijetiš da se razgovorom ništa ne postiže, možeš se slobodno postepeno udaljavati od te osobe. To znači da je moraš uvijek zvati da se vidite, niti da prihvaćaš njene pozive ako ti nije stalo do viđanja. U slučaju da se krećete u istom krugu ljudi, možeš je viđati i samo u društvu drugih, a smanjiti kontakt van te grupe. Vodi samo računa o tome da ta osoba zna zbog čega je izbjegavaš i da su ta osjećanja donekle uzajamna.
Budi fer
Ako ti je ta osoba učinila nešto nažao, to ne znači da je vrijeme za “osvetu”. Potrudi se da je ne ogovaraš niti nazivaš pogrdnim imenima, jer to sigurno neće doprinijeti tome da se vaš odnos poboljša i da se ti bolje osjećaš. Tako ćeš samo stvoriti nepovoljnu sliku o sebi kod te osobe, ali i drugih ljudi, što vjerojatno ne želiš.
Prihvati kraj
Prekid komunikacije, bilo da je u pitanju partner ili prijatelj, nikad nije lak. Gubitak bilo koje vrste može biti težak, ali ne mora nužno značiti da smo uvijek ujedno i na gubitku. Upražnjeno mjesto u svom društvu sigurno možeš popuniti nekim ko će ga znati više cijeniti, prenosi N1.
Potraži pomoć
Rasprave sa bliskim ljudima mogu biti izuzetno teške i iscrpljujuće, naročito ako se ne završe baš najbolje (tj. pomirenjem ili rješenjem problema). Može se dogoditi i da ti je izuzetno teško nositi se sam/a sa svim različitim nelagodnim emocijama koje se tada mogu javiti (tuga, bijes, krivnja…). Dobra vijest je da pomoć postoji i da ti je uvek na dohvat ruke. Bilo da se obratiš za savet nekom starijem (npr. roditeljima, nastavnicima, trenerima) ili, još bolje, nekom stručnijem (psihologu ili psihijatru), velika je vjerojatnost da će ti odgovarati podijeliti teret koji osjećaš. Daj sebi oduška, a možda zaista dobiješ i korisne smjernice koje će ti pomoći da prebrodiš ovaj nesumnjivo izazovan period koji je pred tobom.
