Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu nastavlja danas razmatrati optužnicu protiv nekadašnje HDZ-ove državne tajnice Josipe Čuline (ex Rimac) i suoptuženih u aferi vjetroelektrane.
Od prvog ročišta koje je bilo održano još u srpnju okrivljeni su mogli sudskom vijeću dostavljati dokazne prijedloge. Mahom se, doznajemo, radilo o zahtjevima da se iz sudskog spisa izdvoje nezakoniti dokazi. Tu su u pitanju sudski nalozi za prisluškivanje ondašnje državne tajnice i dvojice čelnih ljudi vjetroparka Krš-Pađene Milenka Bašića i Dragana Stipića, piše N1.
Sud će odluku o dokaznim prijedlozima objaviti 3. listopada.
Sve je krenulo od Banožićeve suradnice
Zanimljivo je da obrana i traži da se u sudski spis doda jedan nalog za tajno praćenje i prisluškivanje. Riječ je o nalogu koji je na zahtjev USKOK-a izdan za praćenje jedne od najbližih suradnica Marija Banožića iz perioda dok je bio ministar državne imovine.
Banožićevu prvu suradnicu i još dvojicu poduzetnika USKOK je, prema dostupnim dokumentima, tajno nadzirao zbog sumnji u korupciju. No, tri mjeseca kasnije, kako je navela obrana na početku sjednice optužnog vijeća, mjere su jednostavno prekinute. Točnije, nisu traženi sudski nalozi za daljnje tajno praćenje ove trojke.
Zašto se to dogodilo? Što je USKOK doznao prisluškujući Banožićevu suradnicu? Što su čuli u njezinim razgovorima s poduzetnicima? Kako je obrazložen odustanak od daljnjeg postupka? Pitanja su to na koja obrana želi dobiti odgovore od istražitelja, te zato i traže uvid u prvi sudski nalog.
Josipa Rimac uletjela u tajne mjere
U te tajne mjere nad Banožićevom suradnicom navodno je upala ondašnja HDZ-ova državna tajnica, pa su istražitelji nastavili prisluškivati i nju. To je na kraju rezultiralo aferom vjetroelektrane.
Naime, Josipa Čulina koja se tada prezivala Rimac, u razgovoru s Banožićevom suradnicom spomenula je vjetropark Krš-Pađene. To je istražiteljima, kako su s N1 doznali, bilo zanimljivo. Kasnije će zbog guranja projekta ovog vjetroparka Rimac završiti pod istragom.
Međutim, obrana upozorava: ukoliko onaj prvi sudski nalog, kojeg nitko još nije vidio, nije bio zakonit, ne mogu zakoniti biti ni svi ostali dokazi do kojih se na osnovu njega došlo. U tom bi im se slučaju moglo raditi o tzv. ‘plodovima otrovne voćke’, što je jedan od pravnih termina o zakonski neprihvatljivim dokazima.
Jesu li investitori zakonito prisluškivani?
Osim toga obrana problematizira i činjenicu da su Bašić i Stipić prisluškivani i u Hrvatskoj i u BiH. Naime, obojica imaju hrvatsko i bosansko-hercegovačko državljanstvo, te su često zbog poslovnog carstva koje su primarno izgradili u BiH putovali izmađu dvije zemlje. Obrana Josipe Čuline drži da su za vrijeme dok su Bašić i Stipić bili u BiH hrvatske vlasti trebale od bosansko-hercegovačkog pravosuđa tražiti odobrenje za njihovo prisluškivanje, te tražiti od bosansko-hercegovačkih kolega da preuzmu tajni nadzor.
Odluka suda o zakonitosti prisluškivanju na području dvije zemlje bit će iznimno važna za nastavak ovog postupka, ali i za budući sudsku praksu, piše N1.
