U Hrvatskoj je unatrag dva desetljeća ubijeno 400 žena – ubojice su uglavnom bliske osobe iz partnerskih odnosa. Hoće li se i kada nasilje nad ženama tretirati kao kazneno djelo u Studiju 4 govorio je stručnjak za kazneno pravo, odvjetnik Veljko Miljević.
Brojka od 400 ubijenih žena – to je sramota, to je alarmantno, ali nije neočekivano. U tom pravcu smo u zadnjih dva, tri dana imali dva, tri briljantna članka u kojima se ukazuje na uzroke takvog stanja. Pa tako u jednom članku stoji – “društvo plodno za poremećene. U državama u kojima se stalno podgrijava napetost, stalno je neka ugroza, a sustav vrijednosti je potpuno izopačen – tu se ne biraju sredstva kako bi se došlo u središte pozornosti, lako se širi zlo”, citirao je Veljko Miljević, dodajući kako je središtu problematike ipak treba biti – zakonodavstvo.
Na pitanje: ‘Što konkretno znači zakonski reguliran femicid?’ odgovorio je kako se “stalno problem usmjerava u pogrešnom pravcu. Mi imamo zakonom regulirano ubojstvo, sve vrste ubojstva i prijetnju ubojstvom, naglašava.
‘Prva stepenica – narušavanje dostojanstva’
– Prijetnja je daleko blaže kazneno djelo, a sve kreće od narušavanja dostojanstva. Počinje prije svega ‘ti si nesposobna, ti uopće se ne brineš za kuću, ti ne znaš voditi obitelj’. ‘Općenito, ti si tupava, ti si glupa’. To je narušavanje dostojanstva. (…) i tu smo zastali, kod kaznenog djela protiv dostojanstva – na prvoj stepenici, kazao je Miljević.
Uvrede i prijetnje – kad reagirati
Objasnio je kako onda dolazi do prijetnji te pojasnio u kakvom se intenzitetu javljaju i kad se mora reagirati.
– ‘Samo me probaj još jednom ovako izazivati, možeš ti vidjeti svoga boga’. To je prijetnja najnižeg ranga. ‘Iščupat ću ti jezik, pa nećeš moći mlatarati više’ – to je već teži oblik prijetnje na koji se apsolutno mora reagirati i to u momentu jer se zna da iza toga neće biti kraj. Nakon onoga ‘Ti si glupača’, tu još se može nešto. Ali i na to se mora reagirati i reagira se i kaznenim zakonom, kaže Miljević. Naglašava kako je i femicid reguliran kaznenim zakonom.
‘Nikoga se ne smije ubiti’
– Od kad ima svijeta i vijeka, od kad postoji čovječanstvo, nije se smjelo nikoga ubiti. Žene su valjda ravnopravne s muškarcima, pa imamo ubojstvo. Unutar tog ubojstva imate obično ubojstvo. Onda imate deset kategorija teških ubojstava. Kazna za teško ubojstvo je od 21 do 40 godina. Hoće li se naći neki pravnik tu za stolom da mi kaže da je to mala kazna, upitao je Miljević.
Druga je stvar dodaje – to što je takav muškarac “izopačen, pa mu nije dosta da ženu vrijeđa, pa mu nije dosta da joj prijeti, i vidi se da će joj učiniti zlo, zato što ne podnosi žene”. I za to Kazneni zakon ima odgovor.
Zašto institucije ne djeluju promptnije?
– Prijetnja je već nasilje u obitelji. Ja bih volio da nas daleko više informiraju (o.a. Ministarstvo pravosuđa), jer onda ne bi bilo dilema oko neusklađenosti između prekršajnih odredbi i Kaznenog zakona, naglasio je Miljević.
Potvrdno je odgovorio na pitanje ‘Jesu li policija, zakonodavstvo i sudstvo u ozbiljnom iskušenju u pogledu mogućih lažnih optužbi na račun partnera?’ te da su moguće zlouporabe zakonskih odredbi u brakorazvodnim postupcima ili visoko rizičnim bračnim zajednicama.
Izrečene kazne i mjere opreza – ključne
– Ne možemo mi mijenjati samo Kazneni zakon. Moramo mijenjati i Zakon o kaznenom postupku i Zakon o obitelji, pogotovo u dijelu obiteljskog nasilja. Ako su neki suci izricali zabranu prilaska na 4 metra, koja policija može spriječiti nasilje, ako ovaj dođe naoružan?, upitao je Miljević.
Naglasio je kako je vrlo važna edukacija policajaca i sudaca.
– Od zapriječenih kazni daleko najvažnije su – izrečene kazne. Strahovito važnu ulogu u preveniranju, dodao je – imaju mjere opreza. (…) To je onaj početni dio u Zakonu o kaznenom postupku. To su te sigurnosne mjere, zaštitni nadzor, sve vrste zabrana prilaska, kontakta, cjelokupnog nadzora. Usmjerene su prema onima koje stručne osobe u policiji označe kao potencijalne zločince, visoko opasne osobe. I onda ćemo obaviti posao, zaključio je Miljević, piše HRT.
