Cijene hrane i dalje rastu po dvoznamenkastoj stopi, a vrijeme sezone koriste mnogi drugi za poskupljenja
Prva procjena službene statistike pokazuje da je godišnja inflacija nastavila usporavati i osmi mjesec zaredom, pa je u srpnju iznosila 7,4 posto, a mjesec prije bila je 7,6 posto, podaci su DZS-a. Međutim, brojni pokazatelji upućuju na to da su inflacijski pritisci i dalje vrlo snažni, uključujući mjesečni rast cijena od 0,3 posto, pa ostaju tek nadanja da bi popuštanje moglo uslijediti sa završetkom turističke sezone.
Za rast ukupnih cijena i dalje je najzaslužnija kategorija u kojoj su hrana, pića i duhan: u srpnju su cijene u njoj bile 11,5 posto više nego u istom mjesecu lani (na mjesečnoj razini 0,3 posto).
Usluge su skuplje 7,7 posto nego prije godinu dana, a industrijski proizvodi čak 9,5 posto. S druge strane, cijene energije pale su za 1,7 posto u odnosu na istim mjesec prošle godine, iako su u na mjesečnoj razini povećane za isti postotak, pa trenutačno svjedočimo i poskupljenju goriva, piše Jutarnji.
Proizvođačke cijene
Eurostatov usporedivi harmonizirani indeks (HICP), međutim, pokazuje da je srpanjska inflacija u Hrvatskoj bila i veća, te je iznosila 8,1 posto dok je prosjek za eurozonu bio 5,3 posto. Razlog toga je širi obuhvat HICP-a od nacionalnog indeksa, jer uključuje i potrošnju stranih gostiju (ugostiteljstvo, smještaj).
K tome, HNB u svojem komentaru najnovijih podataka o inflacije navodi da je ona temeljna, koja ne uključuje cijene energije i hrane, ubrzala (na 9,6 posto s 9,5 posto u lipnju). Upravo je kretanje temeljne inflacije ono što monetarne vlasti posebno zabrinjava jer ukazuje na njezinu tvrdokornost i otežano kroćenje.
Kratkoročni pokazatelji ukupne i temeljne inflacije, navodi HNB, u srpnju su se “treći mjesec uzastopno povećali”, pri čemu posebno izdvaja hranu i usluge.
Kada je riječ o ostalim zemljama eurozone, dvoznamenkastu stopu ima još jedino Slovačka, od 10,2 posto. Ujedno je to jedina zemlja u kojoj je inflacija trenutačno veća nego u Hrvatskoj. U Njemačkoj, pak, iznosi 6,5 posto, u susjednoj Sloveniji pala je na 5,7 posto. Nešto većih problema s cijenama osim Hrvatske imaju, čini se, i druge turističke zemlje.
Ono što je neosporno, uvozni poticaji povećanju inflacije se smanjuju, poput cijena sirovina i globalnih dobavnih lanaca. To bi trebalo utjecati i na smanjenje proizvođačkih cijena, odnosno proizvoda za široku potrošnju, među kojima i hrane. Dok je u mnogim zemljama EU taj doprinos nižih uvoznih cijena bio solidan, “smanjenje u Hrvatskoj relativno je blago”, kažu u HNB-u. Povezuju to s trendovima na tržištu rada.
Rasprostranjen problem nedostatka radne snage odrazio se na rast nominalnih plaća, što osobito pojačava inflacijske pritiske u uslužnom sektoru. “Povišenoj inflaciji pridonosi i visoka razina profitnih marži u uvjetima i dalje snažne potražnje za proizvodima i osobito uslugama”, stoji u komentaru HNB-a.
Profitne marže
Budući da inflatorni pritisci u Hrvatskoj ostaju povišeni, analitičari RBA ne isključuju mogućnost “da bi kolovoz mogao donijeti nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena”.
U nastavku godine ipak se očekuje daljnje postupno usporavanje inflacije: HNB vjeruje da bi se krajem godine mogla kretati oko 5 posto, a na razini cijele godine u prosjeku bi trebala iznositi oko 7,7 posto. Pretpostavka za takav ishod je zadržavanje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, kao i nastavak ograničenja administrativno reguliranih cijena, piše Jutarnji.
Postoje, naravno, i brojni rizici, poput teškoća s izvozom žitarica preko Crnog mora i veće učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju trajnog zadržavanja inflacijskih očekivanja, smatraju u HNB-u, što bi se moglo odraziti na povećanje plaća, “osobito u slučaju da profitne marže ostanu na povišenim razinama dosegnutim tijekom 2022”.
Najveći je rizik daljnji rast cijena usluga
Nakon “povišenog kolovoza”, analitičari RBA za rujan najavljuju nastavak usporavanja inflacije, kao i u posljednjem tromjesečju, “prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije”.
Međutim, rizik vide u snažnom rastu nominalnih plaća, “koji već premašuje stopu inflacije”, a uz solidnu turističku sezonu to pojačava potražnju “i podržava daljnje jačanje, osobito cijena usluga”.
Iako do sada nije bio snažan, dodaju, očekivani rast realnih plaća mogao bi poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga, pa bi se inflacija mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom”.
