Zbog nastalih viškova taj plin se u jednom danu u lipnju prodavao po cijeni od tek jednog centa
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) istražuje plinsku aferu u kojoj su se našli HEP i Ministarstvo gospodarstva nakon što je saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot otkrio da je HEP kupovao plin od Ine za 47 eura po megavatsatu, a poslije se zbog nastalih viškova taj plin u jednom danu u lipnju prodavao po cijeni od tek jednog centa.
I Državno odvjetništvo (DORH) prati što se događa, kako su potvrdili za Jutarnji u odgovoru na upit.
– Državno odvjetništvo ne potvrđuje provođenje izvida. Sukladno zakonskim odredbama, u mogućnosti je odgovoriti da prati objave u sredstvima javnog priopćavanja vezano za temu iz Vašeg upita – rekli su.
Da nastaju viškovi plina, HROTE je HERA-u obavijestio još 9. lipnja, što u toj regulatornoj agenciji potvrđuju, a onda još jednom krajem lipnja, kada je HROTE poslao dopis i Ministarstvu gospodarstva. U lipnju je ukupno prodano nešto manje od 55.000 megavatsati plina po prosječnoj cijeni od 13,53 eura po megavatsatu. To znači da je ukupna prosječna cijena tog plina bila 744.000 eura, a HEP ga je od Ine kupio za 2,6 milijuna eura.
Iz HERA-e pak za Jutarnji potvrđuju da je HROTE sredinom lipnja dostavio HERA-i obračun bilančnih skupina za svibanj.
– Tom je prilikom kratkom informacijom obavijestio HERA-u o povećanom pozitivnom dnevnom odstupanju bilančne skupine HEP za mjesec svibanj – kažu u HERA-i.
Svi su znali za viškove
Potom ih je HROTE krajem lipnja obavijestio o istom.
– Krajem lipnja HROTE je, kao jednom od primatelja, HERA-i dostavio informaciju o ostvarenim značajnim odstupanjima bilančne skupine HEP za veći dio lipnja. Po zaprimanju i analizi tih informacija, HERA je od HROTE-a i HEP-a zatražila dodatne informacije, podatke i obrazloženja, koja u ovom trenutku još nisu zaprimljena. HERA trenutačno provodi dodatne analize prema raspoloživim podacima – poručuju iz regulatorne agencije.
Pojašnjavaju i kako je propisana odgovornost sudionika na tržištu plina prema modelu bilančnih skupina te pravila uravnoteženja.
– Voditelji bilančnih skupina (VBS) samostalno odlučuju o načinu uravnoteženja svoje bilančne skupine. Temeljem aktivnosti bilančnih skupina HROTE provodi propisane obračune – pojašnjavaju u HERA-i.
Iz svega navedenog jasno je da su za ove viškove znali svi u sustavu, a da se uredba mijenja tek sada kada je sve gotovo. HEP, naime, tvrdi da je o svemu u nekoliko navrata obavještavao resorno ministarstvo, tražeći izmjenu propisa kako višak plina ne bi ostajao u sustavu i prodavao se na aukciji po smiješno niskim cijenama.
S druge strane, Ministarstvo tvrdi da su oni o svemu bili obaviješteni tek krajem lipnja, kad je već bilo kasno, da su iz HEP-a dopisom tražili da taj višak plina uzmu za svoje potrebe ili ga dalje prodaju (kako je onda trebalo izmijeniti odluku i uredbu ako je to i bez toga bilo moguće? op. a.), te da su u krajnjem slučaju plin mogli skladištiti u inozemstvu.
Da je bilo nepravilnosti zbog kojih je HEP pretrpio milijunske gubitke, jasno je i iz poteza Vlade koja je za danas najavila donošenje nove uredbe koja će to regulirati.
A ukupno 55.000 megavatsati plina prodano je svima koji su sudjelovali na aukcijama. Ukupno postoje 32 VBS-a, a među njima su najveći PPD i Ina. No, primjerice i Gradska plinara Zagreb – Opskrba jedan je od VBS-ova. U kupnji tog jeftinog plina, kako doznajemo, sudjelovali su, među ostalima, i PPD i Ina.
No, unatoč tome što je Mostov zastupnik Nikola Grmoja jučer izjavio da je PPD kupio 60 posto tog plina, iz te tvrtke to demantiraju. Kažu da su kupili zanemarive količine jer da i sami imaju višak, te da su za GPZ – Opskrbu osigurali plin za ovu godinu mnogo prije nastanka tih viškova. Uostalom, dodaju, GPZO može sam kupovati višak, za to mu ne treba posrednik.
– PPD je i na HEP-ovim i na HROTE-ovim tenderima trgovao zanemarivo malim količinama plina jer PPD ima i vlastite viškove LNG-a koje mora izvoziti budući da Petrokemija ne radi. Također, PPD nije trgovao plinom za jedan cent po megavatsatu. Nije nam poznato otkuda podatak o tih 60 posto – kažu u toj tvrtki.
Gubitak 80 mil. eura
Plin je kupovala i Ina. Neslužbene informacije govore da je ona bila pojedinačno najveći kupac. Ina je, dakle, proizvela domaći plin, potom ga je prodala HEP-u po reguliranoj cijeni od 47 eura, a nakon nastanka viška ponovno je kupila manji dio tog plina, i to po prosječnoj cijeni od 13 eura za svoje potrebe.
Treba napomenuti da je i Ina zbog ove regulirane cijene bila na gubitku od oko 80 milijuna eura prošle godine, a da su joj potrebe velike, posebno sada kada radi rafinerija u Rijeci pa nije čudno da je taj svoj plin kupovala natrag, piše Jutarnji.
Iz Ine pak ne potvrđuju niti demantiraju ove informacije jer je riječ o poslovnoj tajni, ali jasno je i iz njihova odgovora da su “aktivan sudionik na tržištu plina”.
– Ina poštuje sve zakonske regulative vezane uz vlastitu proizvodnju plina te proizvedeni plin prodaje HEP-u. Ina ne trguje plinom koji je dužna prodavati HEP-u. S druge strane, Ina nastavlja biti aktivan sudionik na hrvatskom tržištu plina kako bi podmirila vlastite potrebe za plinom i potrebe svojih kupaca.
