Rusija je morala pokrenuti promjenu unutarnjeg vojnog ustroja…
Kako pjevač epova koristi formule, tako i novinarka ili novinar koji pišu o međunarodnim odnosima već godinu dana naprosto moraju ponavljati stalnu formulu: ruski je predsjednik Vladimir Putin napao Ukrajinu da bi dobio manje NATO-a na granici, a dobio ga je još više.
Kako kažu u Top-Shop prodaji, nije to sve, osim što je Finska otišla u Sjevernoatlantski Savez, sad će u tu zemlju stići i – horribile dictu – američke trupe, piše Jutarnji.
Turska i Mađarska su blokirale finsko članstvo i dulje nego što se očekivalo pa je NATO 4. travnja dobio trideset i prvu članicu. Kolike će promjene uslijediti Moskvi je poručeno već 23. ožujka kad je objavljeno da “Finske obrambene snage provode nadzorne letove u finskom zračnom prostoru s ključnim međunarodnim partnerima. Prvi let će biti izveden u suradnji sa Sjedinjenim Državama u četvrtak, 23. ožujka 2023.”
U nastavku priopćenja se navodi da su “letačke operacije s međunarodnim partnerima dio normalne bilateralne i multilateralne suradnje”. The Barents Observer se s time ne slaže: “Let u četvrtak je bio sve samo ne normalan. Ovo je prvi put u povijesti da je američki RC-135 Rivet Joint letio unutar finskog zračnog prostora. Avion, koji je poletio iz zračne baze Mildenhall sjeverno od Londona, prvo je preletio baltičke države da bi ušao u finski zračni prostor istočno od Helsinkija. Veliki izviđački zrakoplov nastavio je prema sjeveru duž cijele granice s Rusijom.”
Američki zrakoplov skuplja podatke o ruskim vojnim instalacijama iz Finske, uistinu noćna mora stratega u Kremlju. Finska je već ranije naručila američke borbene zrakoplove F-35.
Opet, nije to sve. Najveći finski list Helsingin Sanomat Prvog maja objavljuje tekst iz kojeg je dovoljno citirati prvu rečenicu: “Finska trenutno pregovara o sporazumu koji bi SAD-u omogućio neometano korištenje finskog teritorija.” Pregovori traju tjedan dana i, kako se čini, nema dvojbe da će otvoriti vrata američkim vojnicima u finskim vojnim bazama. Helsingin Sanomat navodi da predsjednik Sauli Niinistö podržava sporazum radi “maksimiziranja sigurnosti zemlje” i vidi SAD važnim čimbenikom u tom procesu. Helsinki je odlučio da mu se ne ponovi Zimski rat s Moskvom iz 1940. godine u kojem je konačno poražen.
Finska je tijekom Hladnog rata sigurnosnu politiku u određenoj mjeri usklađivala sa Sovjetskim Savezom, model suradnje poznat kao “finlandizacija” koji se predlagao Ukrajini prije ruske agresije, ali je Helsinki tvrdio da to ne bi bilo dobro rješenje. Finska je, nakon raspada SSSR-a, pohitala u zapadne strukture i 1994. godine ušla u članstvo Partnerstva za mir (godinu dana kasnije ulazi u EU), a bilateralnu sigurnosnu suradnju sa SAD-om intenzivirala od 2000. godine. Proces jačanja sigurnosnih veza s NATO-om i bilateralno s Washingtonom dobiva zamah nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. Razumljivo, Finska dobro poznaje ruske imperijalističke namjere.
Mikael Antell iz finskog Ministarstva vanjskih poslova vodi pregovore naglašavajući da se sporazum ne odnosi na nuklearno oružje: vlada u Helsinkiju je ranije naglasila da neće otvoriti baze nuklearnim potencijalima. Diplomat Helsingin Sanomatu kaže: “Najvažnije je da sporazum omogućuje nesmetanu suradnju sa Sjedinjenim Državama u svim sigurnosnim situacijama, momentalno”. Naglasak je na posljednjoj riječi, dakle odmah, u trenutku mogućeg ruskog napada.
Antell potvrđuje da će sporazum omogućavati ulazak trupa, njihov boravak u zemlji, prethodnu pohranu materijala i ulaganja u infrastrukturu koja bi financirala američka strana. SAD ima takav sporazum s Norveškom, a pregovara s Danskom i Švedskom koja bi uskoro, kad Turska i Mađarska uklone prepreke, trebala ući u NATO. Kao što će Filipini biti čvrsta točka s koje SAD može kontrolirati vojne aktivnosti Narodne Republike Kine, tako Skandinavija postaje lokacija koja jamči sigurnost baltičkim državama, i moćna točka odvraćanja Rusije od same pomisli da napadne istok Europe. Čvrsti blok koji zna i može ratovati u zimskim uvjetima i poznat je po visokom moralu.
Barents Observer piše kako je američki izviđački zrakoplov ušao unutar arktičkog kruga pa se okrenuo i vratio istom rutom. Nadletio je zračnu luku Rovaniemi u kojoj je smješteno Laponsko zračno zapovjedništvo i gdje će biti smješteni prvi F-35. Per Erik Solli, stručnjak Norveškog instituta za vanjske odnose i bivši pilot F-16, istaknuo je da NATO “sada može koristiti zračni prostor iznad srednje i sjeverne Finske za prikupljanje informacija o području kompleksa baze Kola”. Riječ je o poluotoku Kola na kojem se nalazi luka Murmansk i baze u kojima su smještene ruske flote podmornica s balističkim projektilima, višenamjenske podmornice s krstarećim projektilima dugog dometa i nadzvučni bombarderi. SAD i NATO sad to sve vide iz zrakoplova gotovo pa golim okom.
Zrakoplov RC-135 Rivet Joint nosi senzore za nadzor koji pružaju potporu NATO sustavu prikupljanja signala elektroničkog ratovanja iz Rusije gotovo u stvarnom vremenu i na lokaciji. Instrumenti mogu slušati vojnu komunikaciju, kao i detektirati ruske radare protuzračne obrane i druge signale.
Ulazak američkog zrakoplova u arktički pojas demonstrirao je utjecaj koji sada članice NATO-a imaju na tom osjetljivom dijelu Zemlje gdje NR Kina ima interese širenja preko Rusije. Koja ostaje jedinom nečlanicom NATO-a u Arktičkom vijeću (ulazak Švedske u Savez se podrazumijeva).
Rusija je već pokrenula promjenu unutarnjeg vojnog ustroja jer će na sjeverozapadno područje prema granici s Finskom morati rasporediti nove postrojbe koje, napominju vojni stručnjaci, već sada nedostaju na ukrajinskoj bojišnici, piše Jutarnji.
