Prema analitičarima, Putin sve to radi kako bi izazvao “negativnu” ili uzvratnu reakciju SAD-a
Vladimir Putin najavio je da će Rusija u susjednoj Bjelorusiji rasporediti svoje taktičko nuklearno naoružanje, kao odgovor na zapadnu “opskrbu” Ukrajine oružjem. Nakon toga, odmah se pojavila dilema – je li na djelu “Kubanska kriza 2.0” te dodatna eskalacija i širenje “ukrajinskog rata”.
U Europi se podigla “frka”, pljušte osude, prijeti se novim sankcijama Rusiji, ali i Lukašenku, ali recimo, iz Berlina poručuju da je cilj tih prijetnji – prestrašiti Zapad i potkopati podršku Ukrajini, ali da je riječ o “ratnom igrokazu”, jer, kako kaže Norbert Röttgen, član odbora za vanjsku politiku Bundestaga, za Deutsche Welle, “ne treba paničariti” jer razmještanje nuklearnog oružja u Bjelorusiju nije dodatna opasnost za Europu, naime, Rusija u Kalinjingradskoj oblasti na Baltiku već ima nuklearno oružje i raketne sustave koji mogu “nositi” nuklearne glave, piše Jutarnji List.
Vojni analitičar Maksim Starčak s kanadskog Kraljevskog sveučilišta u Kingstonu za neovisni portal Meduza kaže da je to više Putinov propagandni trik kojim želi zastrašiti, jer kaže da time nije izazvao SAD da promijeni svoju nuklearnu strategiju, niti da stavi svoje nuklearne snage u veći stupanj pripravnosti ili da ublaži pomoć Ukrajini.
Glasnogovornica Vijeća nacionalne sigurnosti SAD-a Adrienne Watson rekla je tim povodom da nema “naznaka da bi Rusija mogla uporabiti nuklearno oružje” te da “nema razloga da SAD premjesti i korigira razmještanje svog nuklearnog potencijala”. Starčak kaže da tim potezom “neće biti više nuklearnog oružja u Europi, nego će ono iz Rusije samo biti premješteno u Bjelorusiju”.
No, u svemu ima još nekoliko zanimljivih stavki.
Prvo, još krajem prošle godine objavljeno je da su bjeloruski bombarderi Su 25 opskrbljeni “nuklearnim raketama”, a piloti obučeni za njihovo “rukovanje”, a na području Bjelorusije su raspoređeni i ruski raketni sustavi “Iskander” i S-400, koji mogu “ispaljivati” i rakete s nuklearnim punjenjem. Oni doduše nisu u posjedu bjeloruske vojske, nego ruske koja je raspoređena tamo.
Osim toga, Rusija je suspendirala svoj “status” u START sporazumu o ograničavanju strateških nuklearnih bojevih glava koje SAD i Rusija mogu rasporediti. Prema Starčaku, Putin sve to radi kako bi izazvao “negativnu” ili uzvratnu reakciju SAD-a.
Nije nevažno spomenuti da je kineski predsjednik Xi Jinping na nedavnim razgovorima u Moskvi s Putinom tražio od njega da se suzdrži od uporabe nuklearnog oružja, ali i njegova razmještanja izvan svojeg teritorija, što mu je on obećao.
No, samo nekoliko dana nakon toga, Putin je zaprijetio Zapadu nuklearnim oružjem u Bjelorusiji. No, Putin i njegov najuži “ratnohuškački krug” od početka napada na Ukrajinu “prijete” ruskim nuklearnim asortimanom. Tako je ruski vožd u rujnu 2022. govorio da je spreman “uporabiti sav svoj vojni potencijal” ako ruski suverenitet i teritorijalni integritet budu ugroženi, a Dmitrij Medvedev govorio je da bi poraz nuklearne države u konvencionalnom ratu mogao isprovocirati nuklearni rat.
Ovih dana je rekao ako bi Krim, koji je Rusija anketirala 2014. godine, bio napadnut, da bi “Rusija imala pravo iskoristiti sva raspoloživa sredstva za obranu”. Kijev je najburnije reagirao smatrajući da je, osim izravne ugroze Ukrajini, Bjelorusija postala “nuklearni talac” Rusije, kako kaže šef Vijeća nacionalne sigurnosti Oleksi Danilov. Ukrajina je stoga zatražila da se sazove Vijeće sigurnosti UN-a te posebno pozvala Kinu da se izjasni o tome, piše Jutarnji List.
