FED je najavio najveće povećanje kamatnih stopa u više od dva desetljeća, odlučivši pooštriti svoju borbu protiv brzog rasta cijena
Američka središnja banka (FED) najavila je svoje najveće povećanje kamatnih stopa u više od dva desetljeća, odlučivši pooštriti svoju borbu protiv brzog rasta cijena. Federalne rezerve priopćile su kako podižu referentnu kamatnu stopu za pola postotnog boda, na raspon od 0,75 posto do 1 posto, nakon manjeg rasta u ožujku.
S inflacijom u SAD-u, koja je na svom vrhuncu u posljednjih 40 godina, očekuju se i daljnji porasti. To označava najnoviji pokušaj obuzdavanja skoka troškova koji osjećaju kućanstva diljem svijeta, prenosi BBC.
Indijska središnja banka objavila je u srijedu iznenađujuće povećanje referentne stope, dok je australska središnja banka nedavno odlučila o svojem prvom povećanju kamatnih stopa u više od desetljeća. Očekuje se da će i Banka Engleske podići stope u četvrtak, što bi bilo već četvrto povećanje od prosinca.
“Inflacija je previsoka i razumijemo poteškoće koje to uzrokuje”, rekao je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell u srijedu na konferenciji za novinare u Washingtonu. “Promptno djelujemo kako bi je smanjili”.
Podižući stope, banke će fizičkim osobama, tvrtkama i vladama zaduživanje učiniti skupljim. Banke očekuju da će to smanjiti potražnju za robom i uslugama, što bi pomoglo ublažavanju inflacije cijena.
No, njihovi potezi također sa sobom nose rizik da se izazove oštro gospodarsko usporavanje, posebno kada se pojavljuju novi izazovi, poput rata u Ukrajini i nedavnog ‘lockdowna’ zbog covida-19 u Kini.
‘Sklizak put’
“To je vrlo sklizak put kojim moraju ići”, rekao je ekonomist Donald Kohn, koji je prethodno sjedio u FED-ovom odboru za određivanje visine stopa. “Bit će to vrlo težak zadatak”, dodaje.
Inflacija u SAD-u u ožujku je dosegnula 8,5 posto, što je najviša godišnja stopa od 1981. godine, a potaknuta je sve većim troškovima za hranu i energiju.
To je znatno iznad 2 posto, koliko je željela banka, a situacija je posrala sve veće političko pitanje za američkog predsjednika Joea Bidena.
Mnogi ekonomisti smatraju da je FED sporo reagirao na problem, koji je uzrokovan čitavim nizom čimbenika, uključujući nestašice u opskrbi povezane s pandemijom covida-19, šok za energetska tržišta zbog rata u Ukrajini i SAD-u, golemu državnu potrošnju – uključujući izravne poticaje kućanstvima – za potporu gospodarstvu nakon udara pandemije.
“Prilično kasne za razvojem događaja. Mislim da je tako s većinom središnjih banaka”, kaže Thomas Hoenig, viši stručni suradnik u Mercatus centru Sveučilišta George Mason, koji je proveo gotovo 40 godina u FED-u.
“No, ako pokušaju ispraviti tu pogrešku drugom pogreškom – a to je šokirati gospodarstva vrlo velikim povećanjem kamatnih stopa – mislim da će platiti prilično veliku cijenu u smislu vjerojatne recesije do koje će zbog toga doći”.
Povećanje stope koje je najavljeno u srijedu, bila je jednoglasna odluka. To će omogućiti da FED bankama naplaćuje posuđivanje u rasponu od 0,75 posto do 1 posto više, s višim troškovima koji će zadesiti potrošače u obliku skupljih hipoteka, kreditnih kartica i drugih zajmova.
Osim toga, banka je iznijela detaljne planove za uklanjanje ekonomskih potpora rezanjem popisa mjera kojima se održavala gospodarska ravnoteža, što je bujalo tijekom pandemije dok je kupovala imovinu, uključujući američki državni dug i vrijednosne papire pod hipotekom, kako bi potaknula gospodarstvo.
Široke posljedice
Počevši od lipnja, banka je izjavila da će smanjivati svoj udio za 47,5 milijardi dolara mjesečno, da bi se to u rujnu povećalo na 95 milijardi dolara.
Neki, poput Mije Navarro, koja kupuje stan prvi puta u životu, već osjećaju posljedice promjena. Ona je bila ubrzala potragu za jednosobnim stanom u Washingtonu jer je uvidjela da će joj viši troškovi hipotekarnu ratu ograničiti izbor onoga što si može priuštiti.
“Kada sam započela potragu, definitivno sam imala veći budžet, na temelju tadašnjih stopa”, kaže ova 25-godišnjakinja, koja je ovog mjeseca kupila jednosobni stan za iznos od 325.000 dolara, uz hipoteku s ratama ispod 5 posto.
“Odmah sam odlučila da moram nešto brzo poduzeti… i ući u to prije nego što sve otiđe previše izvan mojih mogućnosti i nečega što si još uvijek mogu priuštiti”.
Očekuje se da će akcije banke zadužene za najveće svjetsko gospodarstvo imati široke posljedice, budući da se mnoge zemlje i tržišta roba oslanjaju na dolar. U srijedu su, tako, zaljevske države, čije su valute vezane uz dolar, odgovorile na potez FED-a povećanjem vlastitih kamatnih stopa.
Jerome Powell je rekao kako se planiraju daljnja povećanja stope. Dodao je kako su se dužnosnici složili da bi povećanje stopa za pola postotnog boda “trebalo biti na stolu” u budućnosti, ali agresivniji potezi nisu se razmatrali.
Američka tržišta dionica su nakon konferencije za novinare porasla, a na njoj je rečeno uglavnom ono što su ulagači očekivali.
Powell je rekao kako je uvjeren da je američko gospodarstvo dovoljno snažno da se nosi s agresivnijim stavom banke, ukazujući na usko tržište rada, na kojem je broj slobodnih radnika bio veći u omjeru za gotovo dva prema jedan.
Rast troškova zaduživanja
No, priznao je da su šokovi u opskrbnim lancima zbog rata u Ukrajini i ‘lockdowna’ u Kini postavili dužnosnike pred težak zadatak, što bi ih moglo natjerati da krenu agresivnije nego što inače bi kako bi obuzdali potražnju. “Ne možemo stvarno utjecati na cijene nafte ili cijene hrane i roba, na takve stvari”, rekao je.
No, kako je dodao, “moramo osigurati da inflacijska očekivanja ostanu ‘usidrena’, to je također dio našeg posla”, kaže on. “To stavlja svaku središnju banku u vrlo tešku situaciju”, navodi.
Upravljanje rastućom inflacijom pokazuje se kao težak zadatak. Središnje banke diljem svijeta podižu kamatne stope, a posljednji agresivni potez najmoćnije svjetske središnje banke, Federalnih rezervi SAD-a, odjeknuti će diljem svijeta.
Ne samo da će Amerikancima to općenito povećati troškove posuđivanja novca, odnosno zaduživanja, od kreditnih kartica do hipoteka, već će povećati i vrijednost američkog dolara. A to će onda povisiti cijene roba i učiniti ih skupljim za gospodarstva u nastajanju, koja se zadužuju u dolarima.
To se osjeća i na financijskim tržištima, gdje su cijene imovine porasle zbog neviđenih razina poticaja koji su zasuli gospodarstvo tijekom pandemije. Kako je ta podrška uklonjena, već se može vidjeti više turbulencija na tržištu.
No, FED nema puno izbora – inflacija se stalno rasplamsavala gore nego što se očekivalo. Pitanje je može li uspješno ukrotiti inflaciju bez recesije, piše jutarnji.hr.
