N1 je dobio na uvid izračun plina za krajnjeg korisnika jednog distributera, koji je rađen na temelju posljednjih dostupnih podataka za Zagreb. Prema tom izračunu plin će od 1. travnja poskupjeti za oko jedan posto. Poslali smo upit Hrvatskoj energetskoj regulatronoj agencije (HERA) iz koje su nam odgovorili kako će plin doista poskupjeti.
“S obzirom na navedeno povećanje troška nabave plina te smanjenje troška opskrbe plinom, prosječna cijena plina za krajnje kupce koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom (kućanstva) u Republici Hrvatskoj, od 1. travnja 2017. bit će veća za 0,9% u odnosu na postojeću prosječnu cijenu plina, odnosno povećava se s 0,2511 kn/kWh na 0,2535 kn/kWh. Ovime će se mjesečni račun za isporučeni plin krajnjem kupcu koji koristi javnu uslugu i koji je svrstan u najzastupljeniji tarifni model TM2 prosječno povećati za 2,7 kune, dok će se kupcu u tarifnom modelu TM1 mjesečni račun prosječno povećati za 0,5 kuna.
Pri tome, treba uzeti u obzir da je HERA donošenjem ranije navedene Odluke o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina od 1. siječnja 2017. smanjila trošak distribucije plina u odnosu na 2016. godinu, a što je utjecalo na smanjenje mjesečnog računa za isporučeni plin krajnjem kupcu svrstanom u tarifni model TM2 prosječno za 2,2 kuna, odnosno kupcu svrstanom u tarifni model TM1 za 0,7 kuna.
Trošak opskrbe plinom, sukladno novoj Metodologiji, od 1. travnja 2017. smanjuje se za 0,0052 kn/kWh, odnosno za 31,7%. Pri tome se smanjuje varijabilni iznos naknade za opskrbu plinom sa 0,0149 kn/kWh na iznos od 0,0097 kn/kWh (bez PDV-a), dok iznos fiksne mjesečne naknade za opskrbu plinom za svaki tarifni model ostaje nepromijenjen. Smanjenje troška opskrbe plinom utječe na smanjenje prosječne cijene plina za krajnje kupce koji koriste javnu uslugu (kućanstva) za 2,1%, s obzirom da navedena komponenta čini udio u prosječnoj cijeni plina za krajnje kupce od oko 5%.
U javnoj raspravi o Prijedlogu Metodologije provedenoj od 9. do 15. ožujka 2017. sudjelovalo je ukupno 16 sudionika, većinom opskrbljivača plinom. U primjedbama i prijedlozima navodi se, među ostalim, da se snižavanjem opskrbne marže dovodi u pitanje poslovanje opskrbljivača plinom, da visina marže nije dostatna za pokrivanje troškova, te da je rizik naplate potraživanja u potpunosti prenesen na opskrbljivače plinom.
Nadalje, ukazuje se da će posljedice zadnjih Izmjena i dopuna Zakona o tržištu plina donesenih prije manje od mjesec dana, bez sudjelovanja stručne i zainteresirane javnosti, prema kojima je, prema ocjeni sudionika javne rasprave, s jedne strane uvedeno tržišno natjecanje u nabavi plina, a s druge strane tržište je otvoreno u maloprodaji, dovesti do ogromnih rizika za opskrbljivače u obvezi javne usluge. Sudionici javne rasprave smatraju da je postupak otvaranja tržišta proveden u krivo vrijeme jer je oštra zima utjecala na visoku cijenu plina na trgovinskim čvorištima koja već sada pokazuje tendenciju pada.
Također, opskrbljivači plinom smatraju da se zakonskim aktom ili uredbom treba propisati da opskrbljivači, koji su ugovorili količine plina sa opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu plina (HEP d.d.), mogu tim plinom opskrbljivati ne samo kućanstva nego i sve ostale kategorije kupaca, čime bi se rizik nepreuzimanja ugovorenih količina plina sveo na najmanju moguću mjeru. Također smatraju da je prema ugovorima s HEP-om, fleksibilnost preuzimanja ugovorenih količina plina niska, a penali visoki. Nadalje, smatraju da treba smanjiti stopu PDV-a na plin”, odgovorili su iz HERA-e na upit N1.
