Vesna Štefančić Martić, članica Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore, u Newsroomu je komentirala stanje u bolnicama i donošenje novih mjera.
Na pitanje kako gleda na blage mjere u Hrvatskoj, kao i činjenicu da smo imali blagdanske i novogodišnje proslave nakon kojih je slijedio poznati skijaški tjedan, Vesna Štefančić Martić je rekla:
“Mjere na snazi neće zaustaviti širenje epidemije, načelno će je usporiti. Cilj mjera je usporavanje, no važnije je očuvanje zdravstveog sustava. Mnoge države koje donose mjere ne rade to samo za smanjenje oboljelih i čuvanje zdravlja, nego i zbog očuvanja sustava. Sukladno tome smo još u studenom od Vlade tražili implementaciju šest mjera među kojima je bilo ograničenje okupljanja uz covid-potvrde, primjenu covid-potvrda itd. Mjere za koje smo se zalagali i ranije zapravo su oštrije od postojećih.
Trenutno smo na nešto više od 1.800 hospitalizacija zbog covida. Kad smo imali najveću razinu opterećenosti sustava, imali smo 3.000 hospitaliziranih. Bilo kakva epidemiološka kretanja koje povećavaju broj hospitaliziranih, mogu ugroziti zdravstveni sustav i dovesti ponovno do situacije koja nije dobra.”
Komentirajući stanje sa zdravstvenim radnicima rekla je:
“Bolnice se razlikuju, velike su razlike između regija i županija. KBC Split je primjer gdje stojimo najlošije, a rješenje je preusmjeravanje radnika na mjesta gdje je najpotrebnije, no to je privremeno rješenje. Ako se ukupan broj hospitaliziranih približi broju 3.000, imate ograničene resurse, ne možete ih premještati zauvijek. Dogodilo nam se stapanje četvrtog i petog vala pojavom omikrona i naša startna pozicija za ulazak u peti val je 1.800 hospitalizacija.”
Istaknula je da je upravo zato važno čuvati liječnike i medicinske sestre i tehničare:
“Zdravstveni sustav nose zdravstveni radnici. Ako nemate adekvatan broj ljudi koji će skrbiti o određenom broju pacijenata, onda imate organizacijski problem. Naši radnici su jako preopterećeni. Epidemija je već postala normalna, o tome se govori kao o nečem uobičajenom, spremni smo na ovakve situacije, ali kad radite u epidemijskim uvjetima, ta dugoročna preopterećenost je velik problem jer ne samo da iscrpljuje ljude, nego i ostavlja posljedice na zdravstvene radnike. Takav oblik rada, dugoročno prekovremen, čak i protuzakonit, napokon imamo situaciju gdje se ti sati plaćaju. No, i dalje imamo očekivanja plaćanja dugova i zaostataka, a predlagali smo i kao jedno od rješenja donošenje Zakona o plaćama liječnika. Za to se zalažemo dugo vremena.”
Napomenula je da je jako mali i zanemariv broj radnika u zdravstvu koji odbijaju i covid-potvrde i testiranja.
“Imamo pojedince koji se toga ne drže, koji su ovo iskoristili za samopromidžbu ili promociju neznanstvenih stavova, koji su pokušali obmanuti javnost u istupima. Zato je HLJK pokrenuo procese pred časnim sudom. Svi su vođeni u skladu s pravilima i zakonima. Trenutno još nijedan dovršen. Raspon odluka može se kretati od opomena do oduzimnja licence za rad”, pojasnila je Štefančić Martić.
Također, napominje: “Možemo očekivati porast lista čekanja, a nažalost i broj oboljelih i umrlih od kroničnih nezaraznih bolesti. Sve su to predvidive posljedice ovakvih situacija.”
Govoreći o cijepljenju članica Komore je rekla:
“Zaštita starijih treba biti jedan od prioriteta. Što se tiče obveznog cijepljenja, to je isključivo politička odluka, stručno mi nemamo ništa protiv toga. To je politička odluka, ali ako ima za cilj smanjiti broj zaraženih, hospitaliziranih i preminulih, onda to pozdravljamo. Značajan broj osoba je preminuo, mnoge te smrti su se mogle spriječiti. Sad bi svakako trebalo staviti naglasak na povećanje obuhvata cijepljenja i od toga ne treba odustati.”
