Radovan Dobronić gotovo je dva mjeseca na čelu Vrhovnog suda, a u jednom od svojih prvih intervjua u Točki na tjedan najavio je kako će taj sud do kraja godine donijeti pravorijek o konvertiranim kreditima “u švicarcu”. Je li Dobronić pokrenuo bilo kakve promjene za poziciju CHF dužnika koji su od njega najviše očekivali? Gost TNT-a bio je Goran Aleksić.
Koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak i bivši saborski zastupnik Goran Aleksić komentirao je je li se što pomaknulo s mjesta otkako je Radovan Dobronić postao predsjednika Vrhovnog suda.
“Očekujemo od suca da ubrza postupke koji se na Vrhovnom sudu moraju provesti da bismo imali sva pravna shvaćanja koja dosad nisu iznjedrena. Neka su jako bitna i donose pravnu sigurnost onima koji žele tužiti banke. Prvo je najavio da će razgovarati sa svim sucima Građanskog odjela Vrhovnog suda, organizirati opću sjednicu i donijeti pravno shvaćanje za ovrhe iz nepoštenih kredita. Po ranijoj je reviziji odlučeno da sudovi koji odlučuju o ovršnim rješenjima, moraju provjeriti po službenoj dužnosti postoje li u ugovoru nepoštene odredbe i ako postoje, sud po službenoj dužnosti mora odgoditi ovrhu dok se ne utvrdi stvarno stanje duga. Ako ima nepoštenih odredbi, onda stanje nije kako ga predstavlja ovrhovoditelj”, rekao je Aleksić i pojasnio što se događa nakon što se na sjednici VS-a zauzme stav:
“Onda ona ima obvezujući učinak na sve sudove. I ova revizija ima obvezujući učinak, na nju se može pozivati, ali postoji mogućnost drugačije revizije. Ali kad Vrhovni sud zauzme pravni stav, onda nema više revizija i svi sudovi moraju poštovati odluku. Postoji puno raskinutih ugovora o kreditu koji nisu smjeli biti raskinuti jer stanje duga nije bilo onakvo kakvo je prikazivala banka jer su postojale nepoštene odredbe ugovora. Svi raskidi ugovora iz švicaraca, ali i euro i kunskih kredita s nepoštenom kamatom, nezakoniti su i ne vrijede, a to znači da ne vrijede ni troškovi ni kamate koji su nastali.”
Aleksić kaže da nije razočaran što sjednica još nije održana: “Nisam razočaran, ne može se nešto preko noći. Mora se pripremiti situacija. Rekao je da će razgovarati sa sucima i organizirati sjednicu. Hrvatska mora slijediti praksu prava i suda EU-a, odluka ne može biti drugačija nego da ne smiju.”
O tome kad bi se mogla očekivati odluka Europskog suda kao i Vrhovnog oko konvertiranih kredita, rekao je:
“Na sudu EU-a nezavisni odsvjetnik će dati sovje mišljenje početkom veljače. Možemo očekivati da će u iduća dva-tri mjeseca sud EU-a donijeti odluku pa je očekujemo negdje u lipnju. Prije nego što oni riješe svojom presudom, Vrhovni sud nema što o tome razgovarati, a kad donesu odluku, VS mora postupati prema odlukama suda EU-a. Konverzijom preplaćeni iznosi nisu vraćeni. Ima 70.000 onih koji nisu konvertirali kredite, svi imaju pravo tužiti, od njih je tužilo možda 15.000 ljudi.”
Na pitanje o rokovima i jesu li im istekli, istaknuo je:
“Je li trenutak utvrđenja ništetnosti kolektivna presuda ili pojedinačna, to trebaju utvrditi. Ako je pojedinačna, onda zastare nema uopće. Ako je kolektivna, onda su kamate za sve banke osim Sberbanka u zastari. Za svaki slučaj mogu reći da svatko tko želi dobiti svoj novac mora tužiti do lipnja 2023., ali će sud donijeti do tad odluku pa će biti jasno. EU sud je rekao ako je ugovorena valutna klauzula i utvrdi se da je ništetna, ugovor je ništetan, ali o tome odlučuje nacionalni sud. Sad Vrhovni sud mora donijeti pravno shvaćanje o tome jesu li ili ne ništetni ugovori.”
Oko 20.000 ljudi koji su konvertirali kredite, tužilo je banke i većina tih tužbi je u prekidu, dok se čeka odluka, no jedan dio i nije. Zadarski je sud već presudio u korist potrošača i nisu čekali sud EU-a, pojasnio je.
