Što se tiče ujednačavanja sudske prakse, smatram da je Vrhovni sud izgubio ovlast ujednačavanja sudske prakse u kaznenim predmetima i u tom je pogledu dekonstitucionaliziran, zbog osnivanja Visokog kaznenog suda, kazala je u emisiji Otvoreno Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, jedna od kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda.
Kazala je da se to jednim dijelom potvrđuje i u izvješću sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda u kojem se traže izmjene Zakona o kaznenom postupku i u kojem se, između ostalog, traži izvanredni pravni lijek za Vrhovni sud.
Navela je da je dio njezinog programa reorganizacija sudstva u cilju jačanja Vrhovnog suda.
– Mislim da Vrhovni sud treba biti sud koji treba jačati, a ne slabiti, kazala je
– Moje je mišljenje kada nastupi zastara ne možete izručivati našeg državljanina u drugu državu da se tamo vodi postupak, kazala je Đurđević.
Smatra da nije trebalo izručivati Perkovića i Mustača Njemačkoj te da se njeno stajalište isključivo tiče zastare.
– Za teška kaznena djela ne možemo izručivati svoje državljane, a za minorna kaznena djela možemo ih izručivati drugim državama, kazala je.
– Za sve koji smo se javili na natječaj netko je rekao ne. Politika je jako puno štete nanijela hrvatskom sudstvu. radi se isključivo po kriterijima podobnosti. Još nismo naučili da sudstvo mora biti neovisno, smatra Đurđević. Smatra da je vrlo nespretna izjava da ju je Predsjednik RH provukao kroz blato.
– Nisam željela da do kraja ovo ispadne smiješno. A smiješno je i možda žalosno kada imamo prijepore oko toga kako ćemo izabrati predsjednika Vrhovnog suda, jedan autoritet, jednu osobu koja bi trebala ustvari zračiti nečim da pokazuje građanima kako je pravo i pravda za sve građane ista, kazala je kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda Lana Peto Kujundžić, sutkinja Vrhovnog kaznenog suda.
– To me ponukalo da se osjećam loše kao sudac, da se osjećam loše nakon 35 godina sudačkog staža, da ne mogu s nekom radošću gledati Vrhovni sud i očekivati da ti mudraci koji sjede na Vrhovnom sudu, jer ja sam uvijek zamišljala da na Vrhovnom sudu sjede mudraci koji znaju donositi odluke, ali ne o činjenicama, za razliku od profesorice ne mislim da to trebaju raditi i odlučivati da li će netko ostati u istražnom zatvoru ili neće ostati u istražnom zatvoru, i da li je to netko to napravio s lijevom ili desnom rukom, nego da odlučuju o pravu.
Odvjetnik Šime Savić, kandidat za čelnika Vrhovnog suda, ne smatra da ima korupcije u hrvatskom sudstvu i kaže da većina sudaca radi pošteno, savjesno i predano.
– Manji je dio sudaca koji su korumpirani i taj kukolj treba odstraniti iz sudstva. Ali mislim da je glavni problem koji muči građane stvarno pravo, vlasništvo, zemljišne knjige, obvezno pravo, ugovori, odštete, ovrhe jer su ti predmeti 80% na sudu. Glavni problem sudovanja je parnica, kazao je Savić.
– Predsjednik Vrhovnog suda organizira sud, može utjecati sa snagom argumenata i snagom autoriteta i može značajno utjecati na stanje pravosuđe, kazao je Savić.
Profesor Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji se uključio u emisiju smatra da treba spustiti loptu na zemlju i ne govoriti emocijama već isključivost argumentima.
– Kada raspravljamo o pravosuđu čini mi se kao da razmatramo o dva odvojena sustava, ovisno o tome s koje strane dolazi razmatranje tog sustava. Dok u javnosti, ali i unutar samog pravosudnog sustava postoje kritički tonovi. Po tonovi koji dolaze iz pravosuđa, često puta možemo zaključiti da je stanje gotovo pa idealno. ono što nije, pripisuje se percepciji – eto, nekoliko je loših sudaca, ali to su iznimke i ja se slažem. Ali problem je u percepciji koja je posljedica negativne medijske prezentacije, problem je u odvjetnicima koji otežu postupke, zakonodavcu koji donosi neprovedive ili teško provedive zakone. Rekao bih da nedostaje samokritike unutar samog sustava. Pravosuđe je danas iznimno zatvoren sustav koji odlučuje sam o sebi, kazao je Derenčinović.
Profesorica Đurđević kazala je kako nije rekla da politiku treba maknuti iz izbora predsjednika Vrhovnog suda. Kaže da je netočna informacija da se zalagala da se može izjednačavati sudska praksa, odnosno da se može jedinstveno primjenivati pravo kroz izjednačavanje činjenica.
– Što se tiče izjave suca Mrčele, zadnja poluga demokratskog legitimiteta sudstva je predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda. prema čl.1 stavku 2 Ustava, sva vlast proizlazi iz naroda, znači da narod ima pravo utjecati, posredno ili neposredno, na svu vlast. Prema čl. 4 stavku 2 Ustava postoji dioba vlasti koje se moraju surađivati i međusobno se kontrolirati. Sudska vlast se toliko odvojila i nema mogućnosti demokratske kontrole, osim kroz predsjednika vrhovnog suda. To je zadnje što je ostalo hrvatskom narodu da utječe na sudbenu vlast. Sve drugo je ukinuto. To je potpino suprotno onome kako je to u zapadnoj Europi ili Americi. U demokratskim državama suce bira politika, kod nas politika ima negativan prizvuk, ali to je zapravo demokracija, kazala je Đurđević, prenosi HRT.
– Visoki kazneni sud je prije 15 godina ušao u Zakon o kaznenom postupku, čak je i za vrijeme SDP-a ostao u tom Zakonu, i onda se nešto profaniziralo, svatko je razmišljao o tome bi li, ne bili, kako bi. Nakon 15 godina on se osnuje i svi imamo nekakva velika rezmišljanja o tome. Zanima me kakva smo mi zemlja da 15 godina imamo nešto u zakonskom tekstu i da nitko ništa nema protiv, a svi odjednom, nakon 15 godina kada se to ostvari, imaju nešto za reći o tome. Očekujem i nadam se da će se smanjivati broj sudaca Vrhovnog suda, da nema potrebe da ih toliki veliki broj stoji na čelu jedne male zemlje. Naš Vrhovni sud bi otprilike trebao biti – sedmorica mudraca koji bi donosili određena mišljenja, ne bih rekla odluke, kazala je Peto Kujundžić.
Očekivala je da će se više sudaca prijaviti za predsjednika Vrhovnog suda i da je trebalo pokazati sudačku solidarnost.
Malo ju je uvrijedila izjava prof. Derenčinovića da su suci ti koji su trebali pronaći korumpirane u svojim redovima.
– Sudac sam 35 godina, radim vrlo teške predmete. Kada ste u svojoj sudnici, ne poznajete kolegu koji je nasuprot vratiju, ako doista radite svoj posao, kazala je Peto Kujundžić.
Derenčinović je uzvratio da to nije rekao i ponovio kako smatra da je većina sudaca poštena, ali da misli da nisu poduzete sve radnje unutar pravosuđa i da se pravosuđe distancira od takvih slučajeva.
– Predsjednik Vrhovnog suda mora biti imenovan na dužnost suca toga suda. Nije isključiva ovlast predsjednika da odlučuje sam, kako hoće, kazao je .
Odvjetnik Savić, koji se drugi put kandidira, kazao je da se djelomično slaže s prof. Derenčinovićem.
– Predsjednici sudova nisu poduzimali odgovarajuće mjere u micanju sudaca koji nisu dobri, kazao je Savić i naveo primjer iz Splita kada su petorica sudaca “feštali” za vrijeme epidemiloških mjera, a istovremeno u Sinju suci kažnjavaju čovjeka koji za vrijeme samoizolacije odlazi orati njivu.
– To je jako žalosno i šteti ugledu pravosuđa. Predsjednici sudova moraju poduzimati mjere i sankcionirati i odstranjivati loše suce, kazao je Savić.
Zlata Đurđević vjeruje da je hrvatska politika sazrela i da će izabrati onog kandidata za kojeg misli da je najizvrsniji, da ima integritet i etičnost.
Lana Pero Kujundžić je ponovila: Kada ne bi bio žalostan, možda bi bio i smiješan ovakav način izbora predsjednika Vrhovnog suda. Dodala je da kao dugogodišnji sudac svojem sudstvu želi otvorenost, da građanima bude dostupna svaka javna sjednica, svaka rasprava. Tražila bi od Ministarstva pravosuđa da napravi takve sudnice da građani u bilo koje vrijeme, kada god požele, vide kako se donose odluke. Smatra da je jedna od važnih stvari cjeloživotno učenje. Za kraj je rekla da je najvažnije birati prave ljude na prava mjesta.
Savić smatra da je država nemarna prema pravosuđu. Naveo je primjer zgrada suda u Sesvetama i Dugom selu koje propadaju. Država u tom dijelu treba doprinijeti, kazao je.
– Kod imenovanja sudaca, moramo imenovati najbolje, a ne tko koga ima. Takvi ljudi štete pravosuđu. Rukovoditelji u pravosuđu, osobito predsjednici sudova moraju poduzeti mjere i ukloniti iz pravosuđa one koji su kukolj u pravosuđu, jer većina sudaca obavlja svoj posao časno, kazao je Savić, prenosi HRT.
Đurđević vs Togonal
Đurđević je u zaključnoj riječi kazala voditelju Mislavu Togonalu da se u emisiji osjeća kao na optuženičkoj klupi, prenosi Jutarnji list.
– Čak sam vas pitala tko će biti u emisiji i niste rekli istinu. Vi ste kao novinar trebali voditi računa o svojoj etici i govoriti istinu. Trebali ste voditi emisiju nepristrano i u skladu s etikom. Mislim da je vaša prva zapovijed kao novinar da govorite istinu – izjavila je.
Togonal je odgovorio da smatra da emisiju vodi etično, no Đurđević je ponovila tvrdnju da joj nije rekao istinu, na što ju je on pitao misli li na uključenje profesora Derenčinovića, ali Đurđević nije bila konkretnija već je samo ustvrdila da inače silno cijeni novinare, da su oni temelj demokracije, ali da se voditelj nije ponio etično, piše Jutarnji.
