Od maske teže dišemo – izlika koju ste i vi sigurno čuli. No je li to istina ili mit? Odgovor je dao infektolog. Naime, zasićenost krvi kisikom u tijelu trebala bi biti između 93 i 100 posto. Pomoću uređaja koji to mjeri, provjereno je ima li razlike, javlja N1.
Bez maske zasićenost kisikom bila je 97 posto. Nakon stavljanja maske, zasićenost se povećala jer se promijenio mišićni rad. Samim time – maska nije ograničila dotok kisika pa u tom smislu ne šteti, ali koliko nas štiti?
Prof.dr.sc. Bruno Baršić, infektolog u KB Dubrava kaže da ih koristi cijeli radni vijek – 40 godina.
“Radio sam s maskom i s naočalama. I vidite, na kraju službe naočale morate prati koliko ima kapljica na njima, a to je i na licu. Znači te kapljice bi udahnuo da nisam nosio masku. To je dobro uhodana praksa”, objasnio je Baršić za Dnevnik Nove TV.
Kada se govori o kirurškim maskama – mikrobiologinja dr.sc. Ivančica Kovaček kaže da ne štite u potpunosti, ali djelomično da.
“Ja znam da je bilo puno zabuna jer su bile izdane različite smjernice. Ali sada znamo da su dosta učinkovite. Recimo da kirurške maske štite ljude oko mene od mojih izdahnutih kapljica i onih koji nastaju prilikom govora”, dodala je Kovaček.
Recimo da se nađete u neposrednoj blizini zaražene osobe. Ako nitko nema masku, rizik od zaraze je vrlo visok. Ako vi kao zdrava osoba imate masku, ali zaražena osoba je nema, rizik od zaraze je visok.
Ako vi kao zdrava osoba nemate masku, a zaražena osoba ima masku, rizik od zaraze je srednji. Ako oboje imate masku, mogućnost od zaraze je niska. A ako se još udaljite barem metar i pol, rizik od zaraze je vrlo nizak.
“Obično se njihova učinkovitost mjeri prema tome koliko čestica veličine 0,3 mikrometara propuštaju”, dodala je mikrobiologinja Kovaček. “Filtriraju 95% takvih čestica, ali kad se one namoče onda propuštaju više tih čestica”, objasnila je Kovaček.
A kako biti siguran da je kiruška maska koju nosimo kvalitetna? Mora imati barem tri sloja. “Taj vanjski sloj, on je u bojama. Štiti od kapljica različitih i ne bi smio propuštati tekućine i sitne čestice”, objašnjava tehnologinja u proizvodnji maski Ivana Boras.
“Najvažniji sloj što se tiče bakterijske obrane je srednji sloj i za kirurušku masku, mora biti minimalno 95%. Unutrašnji sloj mora biti mekan i nježan, ide uz lice, mora biti mikrobiološki čist, ispravan”, dodaje Boras.
Maske nakon proizvodnje prolaze testiranja kako bi dobile certifikat. “Proizvođač koji ima certifikat, stavlja na svoj proizvod oznaku norme, EN14683”, navodi Boras.
Osim kiruških, često nosimo i platnene maske. One nisu toliko učinkovite i respiratorne kapljice tek usporavaju. Ali podsjećaju da trebamo držati distancu i redovito prati ruke.
