Tragovi plina koji “pluta” kroz oblake Venere mogli bi potjecati od živih organizama, neke vrste mikroba različitih od onih koje poznajemo na Zemlji, piše Guardian.
Do senzacionalnog otkrića astronomi su došli tako što su u atmosferi Venere, na visini od 50-ak kilometara, detektirali fosfane. Istovremeno, nisu uspjeli otkriti niti jedan drugi proces kojim bi ovaj spoj mogao nastati, osim kao produkt nekog organizma, prenosi 24sata.
Ova spoznaja također je otvorila vrata mogućnosti da je na ultravrućoj Veneri (s prosječnom temperaturom većom od 460 stupnjeva Celzijevih) opstao neki oblik života koji rapidno zagrijavanje tog palenta nije uništilo.
Naime, Venera je tijekom dvije milijarde godina imala umjerenu temperaturu i ocean, ali danas je planet prekriven gustim slojem ugljičnog dioksida. Oblaci u atmosferi planeta pak sadrže čestice čiji sastav uglavnom čini sumporna kiselina.
Uvjeti na Veneri toliko su neugodni da su mnogi znanstvenici vjerovali da je planet zapravo mrtav. Neki stoga smatraju da fosfani nisu nusproizvod “plutajućih” stanovnika Venere. No, organizmi se još uvijek čine kao najlogičnija pretpostavka.
– Nevjerojatno je i pomisliti da bi nešto moglo živjeti okruženo s toliko sumporne kiseline. No, svi geološki i fotokemijski procesi koje poznajemo su suviše neprikladni da bi mogli proizvesti fosfane kakve smo vidjeli – smatra profesorica Jane Greaves sa Sveučilišta u Cardiffu.
Fosfane na Zemlji otpuštaju mikrobi u okruženjima siromašnima kisikom, poput sedimenta u jezerima. Drugi putevi “proizvodnje”, to jest nastavka fosafana su izrazito ekstremni (Na primjer – u unutrašnjosti plinovitih divova Jupitera i Saturna) da se njihova prisutnost smatra jednim od obilježja života.
Prisutnost fosfana Greaves je otkrila prilikom potrage za znacima života izvan Zemlje. Veneru je, piše Guardian, promatrala 2017. teleskopom James Clerk Maxwell na Havajima te dvije godine kasnije teleskopom Alma u Čileu. U oba navrata pronađeni su tragovi fosafana u gornjim slojevima oblaka na Veneri.
