Znanost je čini se pronašla krivca za najteže simptome COVID-19 bolesti.
Ljudski peptid koji se zove bradikinin možda je odgovoran za raznolike i ponekad smrtonosne simptome koji su viđeni kod pacijenata zaraženih novim koronavirusom.
Lijekovi za kontrolu bradikinina već postoje, a trenutačno se provode njihova testiranja na pacijentima oboljelima od COVID-19 u svrhu potencijalne terapije protiv te bolesti, piše New Scientist.
Bradikinin inače pomaže u reguliranju krvnog tlaka, a kod nekih ljudi, novi koronavirus, čini se, gura proizvodnju bradikinina “u petu brzinu”. To može dovesti to svojevrsne “oluje bradikinina” u ljudskom tijelu, koja pak rezultira nizom simptoma koji su učestali kod bolesti COVID-19.
Renuka Roche sa Sveučilišta Eastern Michigan kaže da bi takva oluja u ljudskom tijelu mogla objasniti zašto je toliko aspekata COVID-19 razdvojeno, primjerice bolovi u mišićima, blaži oblik bolesti kod žena nego kod muškaraca te sklonost Afroamerikanaca da razviju komplikacije zbog zaraze novim koronavirusom.
Tim američkih znanstvenika još je u srpnju objavio studiju u kojoj su proučavali ekspresiju gena u uzorcima plućne tekućine uzete iz devet pacijenata u Kini te usporedili nalaze s uzorcima grupe ljudi koji nisu imali COVID-19.
Sukladno tome, kod COVID-19 pacijenata su pronašli dokaze prekomjernu ekspresiju gena odgovornih za proizvodnju bradikinina, a kod grupe koja nije bila zaražena sniženu ekspresiju gena koji proizvode enzime koji drže bradikinin pod kontrolom.
Bradikinin širi krvne žile i čini ih više propusnima, visoka količina bradikinina može dovesti do curenja iz krvnih žila, pogotovo u područjima tijela koja su bogata krvnim žilama, poput pluća. Isto tako, bradikinin može razgraditi zapreku između krvi i mozga, što sugerira moguć uzrok zbunjujućih neuroloških simptoma COVID-19 bolesti.
Kanadski stručnjak Joe Penninger smatra da hipoteza s bradikininom ima smisla jer novi koronavirus napada ACE-2 receptore u stanicama, a oni su zaduženi i za obuzdavanje razine bradikinina. S obzirom na to da virus umanjuje sposobnost tih receptora, razina bradikinina u ljudskom tijelu može izmaknuti kontroli, kaže Penninger.
Ranije spomenuti tim američkih znanstvenika u studiji objavljenoj u srpnju otkrio je prekomjernu ekspresiju gena u tijelima pacijenata oboljelih od COVID-19 bolesti koja je odgovorna za proizvodnju hijaluronske kiseline, koja kad se pomiješa s tekućinom, poput one koju krvne žile mogu puštati u pluća, postaje želatinasta. To objašnjava i najteži simptom zaraze novim koronavirusom, odnosno otežano disanje.
Srećom, lijekovi koji kontroliraju razine bradikinina i hijaruonske kiseline postoje i prije izbijanja pandemije. Zato je u srpnju u Nizozemskoj počelo preliminarno testiranje lijeka icatibanta na devetero pacijenata na respiratorima.
Icatibant je u preliminarnim testiranjima pomogao osam od tih devet pacijenata.
Trenutno se provode nove studije u SAD-u i Europi u kojima se testira još jedan lijek za kontrolu bradikinina – lanadelumab. Nakon tih studija cilj je provesti testiranja na stotinama pacijenata diljem svijeta, piše Zimo.
