Ova godina bila je izuzetno stresna. Svijet se bori s pandemijom koronavirusa, predstoji nam rekordna nezaposlenost, prosvjedi bujaju diljem svijeta, a i klimatske promjene se ubrzavaju.
Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) nad 5.412 ljudi krajem lipnja pokazalo je da 31 posto ima simptome anksioznosti i depresije, otprilike tri puta više od broja ispitanika koji su to rekli u prva dva kvartala 2019. godine.
Još 26 posto prijavilo je simptome poremećaja povezanog s traumom. Jedanaest posto ljudi reklo je da su ozbiljno razmišljali o samoubojstvu u prethodnih 30 dana.
Naša su tijela evoluirala da u trenutku reagiraju na stresne situacije, kako fizičke tako i emocionalne. To se često naziva reakcijom “bori se ili bježi” i pomaže nam da brzo reagiramo na opasnost. Ali kada to postane dugoročni odgovor, ove nehotične reakcije mogu biti štetne.
Kronični stres
Kada se netko konstantno stresira oko jedno te iste stvari, kažemo da je pod “kroničnim stresom”. Najgore je kod takve vrste stresa činjenica da ne znamo hoće li ikada prestati. Znanstvenici su utvrdili da klinička ispitivanja liječenja Covida-19 korištenjem deksametazona – lijeka koji smanjuje prirodnu proizvodnju kortizola u tijelu – pomažu kritično bolesnim pacijentima.
“Visoke razine kortizola povezane su s lošim ishodima, a čini se da lijekovi koji blokiraju ovaj hormon poboljšavaju ishode”, kaže Kavita Vedhara, profesorica zdravstvene psihologije sa Sveučilišta u Nottinghamu koja provodi studiju o Covidu-19 i stres.
Vedhara kaže da, iako su potrebna daljnja istraživanja, ne bi se iznenadila ako se utvrdi da je kronični stres faktor rizika za teški slučaj Covid-19.
“To odgovara onome što općenito znamo o psihološkom stresu”, dodala je Vedhara.
Razumijevanje utjecaja stresa na Covid-19 i obratno može sadržavati tragove za sprečavanje ili smanjenje ozbiljnosti infekcija, kao i odgovor na nejednakosti u kojima neke rasne skupine drugačije reagiraju na stres.
Može li nas kronični stres učiniti osjetljivijima na infekcije?
Pedeset godina istraživanja stresa ukazuje na to da on duboko utječe na tijelo, utječući na sve, od pamćenja do načina na koji tijelo skladišti masti. Čak je utvrđeno da uzrokuje i strukturne promjene u mozgu, navodi Vox.
“Kronični stres troši tijelo”, kaže Kathryn Freeman Anderson, profesor sociologije sa Sveučilišta u Houstonu.
Dugotrajni stres također slabi imunološki sustav. 1991. godine znanstvenici koji su proučavali vezu između psihološkog stresa i imunološkog odgovora namjerno su izložili 394 zdravih sudionika jednom od pet respiratornih virusa. Ispitanici su potom stavljeni u karantenu u kojoj su bili nadgledani. Čak i nakon kontrole faktora kao što su dob, spol, obrazovanje, težina i prethodni status protutijela, istraživači su otkrili da su osnovne razine stresa kod neke osobe povezane s povećanim rizikom od oboljenja. Od tada su deseci studija pokazali da kronični stres povećava rizik ne samo od prehlade već i od razvoja stanja poput astme i Alzheimerove bolesti.
Kronični stres također može učiniti cjepiva manje učinkovitima, pokazalo je studija koja je proučavala učinak cjepiva protiv gripe.
Nasuprot toga, Vedhara je 2018. godine osmislila eksperiment za 138 starijih odraslih kako bi utvrdio može li pozitivno raspoloženje imati zaštitni učinak. Vedhara je otkrila da su psihološki utjecaji, uključujući stres i raspoloženje, utjecali na odgovor antitijela sudionika. Otkrila je kako je cjepivo bolje djelovalo kod pojedinaca koji su na dan cijepljenja bili raspoloženi.
Stres također utječe na koncentraciju mnogih hormona, uključujući kortizol, koji utječe na stvaranje antitijela. Tijekom reakcije borbe ili bijega mozak aktivira mrežu koja uključuje hipofizu i nadbubrežne žlijezde. Te žlijezde oslobađaju kortizol i druge hormone koji održavaju tijelo u visokoj pripravnosti.
No, kortizol također ima iznenađujuće mjesto u imunološkom sustavu. Većina imunoloških stanica također ima receptor za njega.
“To znači da postoji izravan mehanizam kojim kortizol može regulirati imune stanice i naš imunološki sustav”, kaže Vedhara.
Još ne znamo, navodi, koliko smanjenje stresa može pomoći u zaštiti od teškog slučaja Covida-19, ali možda postoje mjere koje se sada mogu koristiti za smanjenje ukupne tjeskobe. No, promjenom osobnog ponašanja ne može se boriti protiv strukturnih izvora stresa, prenosi N1.
