Američki predsjednik Donald Trump u svojoj je predizbornoj kampanji liječenje COVID-a krvnom plazmom opisao kao nešto revolucionarno. No kako pojašnjava doc.dr. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, nije riječ ni o kakvom novitetu, već o suportivnoj terapiji s kojom su najprije krenuli Kinezi, a potom ponešto i Europljani. Ipak, dala je znatno manje rezultate od očekivanja, pišu 24sata.
Riječ je, pojašnjava doc.dr. Jukić, o konvalescentnoj krvnoj plazmi, a to je ona koju doniraju ljudi koji su preboljeli COVID. I u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u komori stoji spremna plazma nekoliko naših pacijenata koji su preboljeli COVID i potom donirali plazmu, no još nije upotrijebljena u kliničkoj primjeni.
– Konvalescentna plazma može se koristiti na dva načina. Jedan je da se direktno, kao krvni pripravak, transfuzijskim putem daje plazma pacijenta koji je prebolio COVID, pacijentu koji je u akutnom stanju i liječi se od bolesti. Drugi je način da se prikupe velike količine plazme od onih koji su preboljeli bolest, pa da se kasnije frakcioniranjem iz te velike količine izdvajaju specifični koncentrirani imunoglobulini. Ti se koncentrati mogu upotrebljavati sljedeće tri godine. U oba slučaja riječ je o suportivnoj terapiji koja može pomoći uz ostale oblike simptomatske terapije za COVID. Nikako ne možemo o plazmi govoriti kao o lijeku za ovu bolest – pojašnjava doc.dr. Jukić.
Kao što smo već spomenuli, Kinezi su prvi krenuli s takvom terapijom, a nakon toga na ovaj se način liječilo četrdesetak pacijenata u Italiji te nešto u Francuskoj.
No rezultati nisu bili onako dobri kako se očekivalo, budući da su izliječeni imali različite vrste, ali i koncentraciju protutijela.
Poanta terapije je, naime, da se protutijela, koja su se stvorila u organizmu onoga koji je prebolio bolest, prenesu u organizam onoga koji se bori s COVID-om u bolnici. U tijeku je u Europi veliki projekt prikupljanja krvne plazme od ljudi koji su preboljeli COVID, upravo u svrhu primjene one metode s frakcioniranjem koncentriranih imunoglobulina.
I Hrvatska je aplicirala za taj projekt, a važno je napomenuti da izliječeni koji doniraju plazmu moraju udovoljavati i brojnim drugim kriterijima. Primjerice, moraju biti u dobroj kondiciji i bez ikakvih kroničnih bolesti.
