Privatna neprofitna organizacija National Bureau of Economic Research (NBER), kojom trenutno predsjeda James Poterba s MIT-a, objavila je veliku analizu brojnih znanstvenika koji su skupa procjenjivali ekonomske posljedice dramatičnog povećanja mortaliteta ljudi u svijetu ako čovječanstvo ne bi spriječilo daljnje klimatske promjene, javlja N1.
To da klimatske promjene donose stravične štete ne samo po prirodu, nego i po ekonomiju, odavno je činjenica. Tako je Europska agencija za okoliš (EEA) prije tri godine proglasila, primjerice, Hrvatsku zemljom u Europi koja je pretrpjela druge najgore štete od klimatskih promjena u razdoblju od 1980. do 2013.
Bila je riječ o 0,2 posto BDP-a u tih 33 godine ili 2,25 milijardi eura.
Tada je EEA navela i to da svijet godišnje trpi 1200 milijardi dolara šteta uslijed klimatskih promjena i da samo zbog njih, godišnje umire 400.000 ljudi.
Najnovija interdisciplinarna studija ekonomista, među kojima su i okolišni ekonomisti, objavljena u NBER-u, kaže – kao prvo – da svijet srlja u takvo zagađenje naftom, ugljenom i plinom, da će do kraja stoljeća globalno zatopljenje biti 3°C.
Ekonomski aspekt istraživanja bio je taj što bi se, čak i u svijetu u kojem je mjesta za ljudsku vrstu sve manje, čovječanstvo trudilo preživjeti. To bi značilo adaptaciju na klimatske promjene, a to onda znači i to da bi se bogati uspijevali relativno bolje, a siromašniji relativno lošije prilagoditi. Ono što bi vrijedilo za sve je da bi i jedne i druge to koštalo.
Istraživači iz ove studije došli su do toga da bi u svijetu toplijem za 3°C u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno 2°C toplijem nego danas, smrtnost kao posljedica isključivo vrućine porasla za čak 221 na 100.000 stanovnika.
Ilustracije radi, oni su to usporedili sa udjelom u mortalitetu svih godišnjih prometnih nesreća u SAD-u na 100.000 stanovnika. Naveli su da je riječ o mortalitetu od 11,4 smrti na 100.000 ljudi. U tom svjetlu 221 smrt je užasna brojka.
Naravno da se ljudi s time ne bi pomirili. Ulagali bi sredstava koliko imaju u prilagođavanje, ne samo što se tiče bolesti, hrane, vode, nego i zaštite od vrućine. Bogatiji ljudi ili bogatije države imali bi bolju zaštitu nego siromašniji ili barem oni s manje dostupnim tehnologijama, odnosno manje funkcionalnim društvima i državama.
Raznim mjerama bi se smanjila dodatna smrtnost od vrućina i u prosjeku, navodi se u istraživanju, došlo bi se do mortaliteta kao posljedica novih klimatskih okolnosti od dodatnih 85 smrti na 100.000 stanovnika u cijelom svijetu.
A to je, kako se vidi i na grafovima priloženima u dokumentu, bitno više nego što se procjenjuje da će umirati ljudi od svih zaraznih bolesti skupa: HIV, tuberkuloza, malarija, denga, gripa, kolera i sve ostalo prouzročeno mikroorganizmima koji se prenose na čovjeka.
Analitičari navode i to da bi čovječanstvo, ako bi pak uspjelo do kraja stoljeća spriječiti klimatske promjene do granice iz Pariškog sporazuma, 1,5°C ili 2°C, ovisno o kojem se modelu i kojim žrtvama radi, dodani mortalitet iznosio relativno niskih 14 dodatnih smrti na 100.000 stanovnika.
Koliko je analiza racionalna i realna, pokazuje i to što se trošak sredstava, novca na zaštitu ljudi od utjecaja vrućina i klimatskih promjena prikazuje i u odnosu na broj smrti ljudi koliko bi ih prouzročio trošenje novca na drugoj strani ekonomije i društva. Jer, odnekud se taj novac mora izdvajati; pa bilo to iz industrije, obrazovanja, zdravstva, poticaja poljoprivredi…
Nešto od takvog života Europa je upoznala u ljeto 2003. Tadašnji val vrućine direktno je pobio 70 tisuća ljudi. Skoro 15 tisuća poumiralo ih je samo u Francuskoj. U valu vrućine u Rusiji u ljeto 2010. poumiralo je kao direktne žrtve čak 11.000 ljudi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. do 2017. u svijetu je od ekstremnih temperatura poumiralo 166.000 ljudi, što je konzervativna procjena i temeljena na osnovu registriranih smrti. Već u 1990-ima u SAD-u je od ekstremnih vrućina umiralo nekoliko puta više ljudi nego od poplava i uragana.
A vrućine su sve gore, sve češće se probijaju ekstremi; jedan od posljednjih je Bagdad prije nekoliko dana sa 51°C u hladu. Pritom je čovječanstvo uglavnom i dalje nesvjesno što mu se događa i smrti od ekstremnih vrućina izrazito se slabo statistički vode.
Stoga se, kao i u slučaju sve češćih drugih uzroka smrti, diljem svijeta sve češće koriste matematički modeli koji promatraju određena razdoblja, uspoređuju različite uvjete i dolaze do konačnih rezultata o smrtnosti.
