Službeni naziv aplikacije koja će javnosti biti predstavljena, u utorak, jest “aplikacija za praćenje izloženosti virusu”. Tko ju, dobrovoljno, preuzme na svoj mobitel i bude u kontaktu s osobom koja aplikaciju također ima, njihovi će mobiteli razmijeniti bluetooth signale, pišu 24sata.
Ako se netko tko ima aplikaciju zarazi korona virusom, unijet će to sam u aplikaciju, i ona će svima ostalima koji ju imaju, a bili su pored zaraženoga duže od 15 minuta i na manje od dva metra, javiti da su imali rizičan kontakt, i da se jave liječniku odnosno epidemiologu. Pritom, obavještena osoba neće znati tko je zaražena osoba zbog koje dobija obavijest nego će samo dobiti informaciju da je bila sa nekim zaraženim u kontaktu, bez imena.
Kod onih s aplikacijom mobiteli će, dakle, bilježiti trajanje kontakta s drugom osobom koja ima aplikaciju, i kad netko dobije pozitivan nalaz pa to ‘ukuca’ u aplikaciju, svi će njegovi kontakti unatrag 14 dana, koji aplikaciju imaju, dobiti obavijest da su bili sa zaraženim u dužem, rizičnom kontaktu. Nakon 14 dana se spremljeni podaci o kontaktima koje smo imali sami brišu, jer tad završava inkubacija, odnosno potencijalna mogućnost prijenosa virusa.
Ključno je, međutim, da što više ljudi ima aplikaciju, čiji je maksimalni učinak postignut onda kad ju koristi najmanje 60 do 70 posto ljudi. Nigdje u svijetu to još uvijek nije postignuto. U Australiji ima najviše korisnika ovakve aplikacije, a samo ih je 20 posto među korisnicima mobitela. Zato se razmišlja, kako se može neslužbeno čuti od upućenih, da aplikacija bude obavezna za one koji unutar EU-a prelaze granicu, što bi povećalo njeno korištenje.
Na koje će se načine motivirati građane da ju u što većem broju preuzmu, nije poznato, jer u javnosti postoje sumnje da će preko nje korisnik biti “praćen”, što u Stožeru demantiraju. Kažu kako aplikacija ima samo svrhu obavješćivanja.
Postoje, međutim, i dvije “rupe”. Prvo, onaj tko dobije obavijest da je bio u rizičnom kontaktu neće imati obavezu javiti se epidemiologu odnosno liječniku nego će samo postojati apel da to učini. Kako se zasad može doznati, neće biti “praćen” pa prisiljen i upozoren da se javi nadležnim službama.
Drugo, nije poznato kako će se sprečavati unošenje lažno pozitivnih nalaza u aplikaciju. U Njemačkoj, primjerice, svaki nalaz na Covid-19 ima barkod koji se unosi u aplikaciju pa varanje nije moguće. No pretpostavka je da osoba koja ‘skine’ aplikaciju čini to upravo zato da bi u slučaju da se zarazi mogli biti obaviješteni svi s kojima je bila u rizičnom kontaktu, odnosno da netko aplikaciju želi imati kako bi bio na vrijeme obaviješten o kontaktu sa zaraženim.
Istraživanje prije uvođenja aplikacije u Hrvatskoj nije napravljeno, ali je slovensko, provedeno na 566 građana, pokazalo da bi samo četvrtina njih aplikaciju dobrovoljno instalirala.
Manje od deset posto ispitanih Slovenaca odgovorilo je da će sigurno preuzeti aplikaciju, 17 posto njih misli da bi vjerojatno to učinilo, neodlučnih je 15 posto, a svi ostali to ne bi učinili. Ne vjeruju Vladi koja im tvrdi da se preko aplikacije neće pratiti građane i njihove privatne podatke.
Razvoj aplikacije u Sloveniji najavljen je početkom ovoga tjedna, dok hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš za 24sata također kaže da ćemo je i mi dobiti uskoro, i da će biti dobrovoljna. Vlada je prije nekoliko dana odlučila da će sredstva za provedbu odluke, odnosno za prvu fazu izrade digitalne platforme u iznosu od 625 tisuća kuna (s uključenim PDV-om) osigurati preraspodjelom sredstava u državnom proračunu.
