U skladu sa svojom doktrinom, prema kojoj je Arktik zbog svog položaja i prirodnih bogatstava od strateške važnosti za budućnost Rusije, ruske vlasti pripremaju kolonizaciju Arktika. Za bogatstva i resurse te regije otimaju se i SAD, Kanada, Norveška i Danska, ali i Kina, Velika Britanija i Francuska, koje također polažu pravo na raspolaganje arktičkim bogatstvima, iako nisu arktičke zemlje, piše Večernji list.
U Moskvi pripremaju zakon koji će omogućiti besplatnu dodjelu zemljišta na arktičkim područjima Rusije svojim građanima koji bi tamo izgradili kuću i pokrenuli poslove, želeći tako napučiti resursima bogati krajnji sjever zemlje. Najprije će stanovnici ruskog Arktika moći besplatno dobiti do jednog hektara zemljišta na kojem će moći izgraditi kuću, a nakon šest mjeseci program bi bio otvoren za sve Ruse.
Svaka arktička regija odredit će zemljišta koja će staviti na raspolaganje za ovaj program, a zemljišta će najprije biti davana na pet godina, nakon čega bi se korisnici trebali registrirati kao vlasnici ili bi ih dobili u dugoročni najam. Sličnu inicijativu Moskva je prije nekoliko godina pokrenula i na rijetko naseljenom dalekom istoku, kako bi potaknula naseljavanje i rast na tom području. I za vrijeme Sovjetskog Saveza Moskva je jačala prisutnost na tom području gradeći infrastrukturu i industriju, ali je nakon raspada zemlje došlo do slabljenja industrije i pada broja stanovnika, koji su u arktičkom dijelu Rusije danas koncentrirani u nekoliko najvećih gradova, poput Murmanska, Norilska i Arhangelska.
Zbog toga Moskva sada pokušava obnoviti infrastrukturu na tom području i potaknuti trgovinu sjevernim morskim pravcem, najkraćim morskim putem između europskog dijela Rusije i Dalekog istoka, od kojeg želi stvoriti važnu trgovačku rutu, pritom vješto koristeći globalno zatopljenje koje je u Rusiji 2,5 posto brže nego u ostatku svijeta, što je omogućilo plovidbu arktičkim vodama u većem dijelu godine.
Prošli lipanj bio je u arktičkom dijelu Sibira rekordno vruć, a znanstvenici su izračunali da su prosječne temperature u arktičkoj regiji narasle za više od dva Celzijeva stupnja. Broj šumskih požara, koji su redovita pojava u Sibiru tijekom ljetnih mjeseci, posljednjih se godina udvostručio, a znanstvenici upozoravaju kako je to rezultat klimatskih promjena. I ovo i prošlo ljeto šumski požari proširili su se na više milijuna hektara sibirskih šuma, ugrožavajući brojna mjesta i naselja, a dim je dosegnuo i neka područja Arktika, ubrzavajući topljenje leda. Ekolozi upozoravaju da bi šumski požari lako mogli ubrzati globalno zagrijavanje s obzirom na to da je prošle godine izgorjelo čak 12 milijuna hektara šuma, što je rezultiralo velikom emisijom CO2 i smanjilo buduću sposobnost šuma za apsorpciju ugljikova dioksida.
Međutim, Rusija i dalje spada u jednu od rijetkih zemalja koje od globalnog zatopljenja imaju i koristi, koristeći više temperature za poticanje trgovine i razvoj svog arktičkog područja. Zahvaljujući promjeni klime i zatopljenju, mijenja se i sibirski krajolik, jer stepe postaju zelenije, a jezera toplija, što privlači životinje i ljude. Bez obzira na zatopljenje i topljenje leda, Rusija i dalje razvija svoju veliku flotu nuklearnih ledolomaca, s obzirom na to da je led i dalje glavna prepreka brodovima na sjevernom morskom pravcu, a suvremeni ledolomci omogućavaju plovidbu tijekom cijele godine.
Kako javlja RT, rusko brodogradilište Zvijezda započelo je izgradnju najsnažnijeg nuklearnog ledolomca u povijesti globalne brodogradnje, bez premca u svijetu, koji će postati okosnica nove generacije ruske flote ledolomaca. Riječ je o prvom nuklearnom ledolomcu klase Leader, koji će nositi naziv “Rusija”. Rusija je, naime, jedina zemlja svijeta koja ima veliku flotu nuklearnih ledolomaca, a riječ je o brodovima koji su bitno veći i snažniji od ledolomaca na konvencionalni pogon, omogućavajući puno dulju plovidbu bez potrebe za čestim punjenjem gorivom. Dok postojeći ledolomci klase Arktika mogu probijati led debljine tri metra, novi ledolomci klase Leader moći će probijati led debljine 4,3 metra, a na moru će moći ostati osam mjeseci bez uplovljavanja u luku, probijajući put kroz led manjim brodovima na ruskom sjevernom putu do luka na azijskom Pacifiku.
Moskva ubrzano pojačava i vojnu prisutnost na arktičkom području. Ruske su vlasti prošlog rujna na arhipelagu Nova zemlja, smještenom u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Rusije, koje administrativno pripada Arhangelskoj oblasti, postavila proturaketni sustav S-400, jedan od najsuvremenijih proturaketnih sustava na svijetu. Osim na Novoj zemlji, Rusija je posljednjih godina rasporedila svoje vojne snage i na Zemlji Franje Josipa, otočju koje se također nalazi u Arktičkom oceanu sjeverno od Nove zemlje, Novosibirskim otocima i na još nekim arktičkim područjima.
