Istraživanje koje je trebalo otkriti postoje li tragovi leda u Mjesečevim kraterima krenulo je u potpuno drugom smjeru kad su znanstvenici uključili radare i počeli pretraživati površinu.
Kako je navedeno u studiji objavljenoj u Earth and Planetary Science Letters, otkriće bi moglo pomoći u stvaranju čvršće veze između Zemlje i Mjeseca.
Naime, podaci koje su znanstvenici prikupili pokazuju da je Mjesec nastao nakon sudara mlade Zemlje i protoplaneta veličine Marsa. Sudar je doveo do stvaranja gravitacijskog urušavanja ostatka oblaka otpada. Zbog toga kemijski sastav Mjeseca više podsjeća na sastav Zemlje nego bilo kojeg drugog tijela.
Tako svijetli dijelovi na površini Mjeseca, koji se sastoje od kamena, imaju u sebi male količine minerala koje su iste kao one na Zemlji. To bi moglo objasniti kako je Zemlja kakvu danas poznajemo nastala, a nije ostala pusta poput Mjeseca. No pravo se bogatstvo skriva u tamnim dijelovima, kraterima, gdje su znanstvenici otkrili kamenje bogato metalima.
Ta je razlika zaintrigirala znanstvenike i potaknula ih da pomnije prouče kemijski sastav Mjesečeve površine. Koristeći minijaturne radiofrekvencijske instrumente znanstvenici su mjerili kakva su električna svojstva tla na Mjesecu. Iznenadili su se kad su otkrili da, što je krater veći, to je dielektrična konstanta bila veća.
Vjeruju da je to posljedica sudara Mjeseca i različitih meteora. Što je meteor veći, to on pri udaru u površinu Mjeseca stvara veći krater, ukopava se dublje u površinu i iz veće dubine na površinu donosi čestice željeza i titanijeva oksida.
To bi značilo da pravo “bogatstvo” leži ispod površine, ali i da znanstvenici sad znaju kako otkriti gdje su najveće naslage metala na Mjesecu, piše Science Direct, prenosi Zimo.
