Gotovo 155.000 nezaposlenih bilježi Zavod za zapošljavanje. Nakon vala otkaza zbog koronavirusa od po 1000 dnevno, u lipnju se stanje ipak stabiliziralo.
Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” da je koronakriza utjecala na ekonomiju u cijelom svijetu.
– Svaka država je tražila neki svoj modalitet borbe s koronakrizom, borbe na tržištu rada i borbe na očuvanju ekonomije u cijelosti, s posljedicom na tržištu rada odnosno očuvanja radnih mjesta. Mi smo odreagirali vrlo brzo, ažurno i kvalitetno. Ono što nas zadovoljava u ovoj krizi je što od početka petog mjeseca imamo pozitivne pokazatelje na strani zaposlenosti. U mjesec i pol dana povećali smo broj zaposlenih za oko 19.000. Očito gospodarstvenici i poduzetnici osjete da se poslovna aktivnost događa, kazao je.
Smatra da ovo nije kraj krize, bez obzira što se epidemiološka situacija popravila. Napominje da Vlada i dalje ima mjere s kojima će se boriti.
– Mjere za očuvanje radnih mjesta polučile su svoj rezultat, međutim one su bile komplementarne s čitavim nizom drugih mjera iz sfere porezne politike, drugih ministarstava koji se tiču ekonomskih resora. Zasad smo pokazali otpornost i da se znamo boriti s krizom. U sljedećem razdoblju trebamo i dalje na dnevnoj bazi pratiti po sektorima što se događa s nezaposlenosti i zaposlenosti. To je ono što ćemo činiti cijelo vrijeme a to će čekati i novu vladu nakon izbora, dodao je.
Davorko Vidović, Restart koalicija (SDP), kaže da još uvijek ne znamo kakve će posljedice koronakriza ostaviti na gospodarstvo. Zabrinjavajućim smatra podatak da je oko 600.000 radniika bilo pod mjerama za očuvanje radnih mjesta.
– To znači da su se bili stekli uvjeti za te tvrtke koje zapošljavaju te ljude da dobiju potpore. Ako pretpostavimo da je 200.000 bilo neopravdano, još uvijek je to veliki broj ljudi koji je bio direktno pod udarom koronakrize, izjavio je i dodao kako smatra da će se rast nezaposlenosti dogoditi bez obzira na spomenuti trend te da nije isključeno da se dogodi i drugi val krize.
Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da se jako malo zna o budućnosti i kako planirati dalje.
– Tek smo izašli iz krize. Nastojali smo uz pomoć vladinim mjera sačuvati radnu snagu. Mjesec dana nakon krize teško je reći tko će biti gubitnik, a tko će biti pobjednik nakon koronakrize. Ne znamo hoće li biti drugog vala. Imamo puno upitnika, a nemamo odgovora na njih, kazao je.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže da je teško danas reći kakva je perspektiva radnika u Hrvatskoj.
– Hrvatska je 2013. ušla u EU. Tržište rada je isto važno kao i tržište roba i usluga. Ali se tržište rada nije doživjelo od ulaska u EU kao nešto što je važno, nešto čemu se treba prilagoditi u odnosu na ostale države EU-a, prvenstveno one bogatije od nas, dodao je.
Zamislite da smo Vladu prije godinu dana tražili da subvencionira podizanje plaće za 50% s jednom milijardom kuna. Koliko radnika bi ostalo u Hrvatskoj, više nego što ih je otišlo, upitao je. Nastavio je rekavši da se Vladi može priznati jedino da je brzo donijela mjere u doba koronakrize.
– Bile su donijete bez dogovora sa socijalnim partnerima. Odnosno donijete su u dogovoru sa samo jednim socijalnim partnerom, kaže Novosel.
