Svjedočeći videovezom pred američkim Senatom, glavni američki epidemiolog Anthony Fauci poručio je da treba biti ponizan pred novim koronavirusom koji je velika zagonetka. Spomenuo je i Kawasakijevu bolest, kazavši da sada djeca imaju primjerice čudnu upalu, vrlo sličnu Kawasakijevom sindromu. Što je Kawasakijeva bolest, pitali su s HRT-a dječjeg infektologa u Klinici za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” dr. Gorana Tešovića. Kaže nam, prije svega, da ne se ne može tvrditi da je pandemija Covida-19 definitivno povezana s učestalijim javljanjem Kawasakijeve bolesti.
Riječ je o sustavnoj upalnoj bolesti nepoznate etiologije koja pogađa uglavnom djecu, rjeđe adolescente. Opisano je, kaže nam, svega nekoliko slučajeva Kawasakijeve bolesti kod odraslih osoba.
– To je bolest čiju etiologiju ne znamo ni nakon više od 50 godina otkako je ona prvi puta opisana u Japanu, odakle joj i ime – jer ju je prvi opisao jedan japanski liječnik koji se prezivao Kawasaki. Ne znamo pravu prirodu te bolesti, kaže, dodajući da su bile predložene razne hipoteze, međutim nijedna od njih nije potvrđena.
– Dakle, je li ta bolest možda potaknuta nekom bakterijskom ili nekom virusnom bolešću. Bilo je i nekoliko različitih virusa koji su dovođeni u vezu s mogućim nastankom Kawasakijeve bolesti, kaže.
Ono što znamo – to je sustavna, upalna bolest koja zahvaća limfne čvorove sluznice, kožu, srčani mišić, jetru. Ne smijemo zaboraviti da je novi koronavirus samo jedan od koronavirusa.
– I ranije je bilo među djecom koja su imala Kawasakijevu bolest potvrđeno da su ranije imali infekciju koronavirusom, ali s nekim drugim koronavirusom, ne ovim koji je izazvao pandemiju Covid-19, kaže Tešović i dodaje da nije utvrđena međusobna povezanost Covida-19 i Kawasakijeve bolesti.
– To je jedno epidemiološko opažanje koje je primijećeno u nekoliko europskih zemalja, Britaniji, Italiji, Španjolskoj, sada u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, mi ne možemo tvrditi da je pandemija Covida-19 definitivno povezana s učestalijim javljanjem Kawasakijeve bolesti. Sve se svodi na epidemiološko opažanje, vidjet ćemo kako će se stvari odvijati u budućnosti. Neka od ove djece u europskim zemljama koja su imala Kawasakijevu bolest, nisu imala dokazanu infekciju s novim koronavirusom. Prema tome, mi ne znamo je li infekcija s novim koronavirusom i na koji način povezana s učestalijim pojavljivanjem Kawasakijeve bolesti u zadnjih par mjeseci, kaže.
Slučajevi u Hrvatskoj
U Hrvatskoj djecu s Kawasakijevom bolesti, kaže nam, najčešće vide u proljeće. Drugo najčešće pojavljivanje je u ranu jesen.
– To je nešto što mi nazivamo vremenskim klasteriranjem. Bolest se ponaša kao da je uzrokovana nekim živim uzročnikom, međutim nikada niti jedan od tih potencijalnih infekcijskih okidača nije definitivno potvrđen kao mogući, odnosno kao sigurni uzročnik Kawasakijeve bolesti, još jednom naglašava.
U Klinici za infektivne bolesti u prosjeku imaju oko 12 slučajeva Kawasakijeve bolesti godišnje. Takva je statistika u posljednjih deset godina.
– Sustavno pratimo pojavu te bolesti i do sada smo izdali nekoliko članaka koji su povezani s Kawasakijevom bolešću. U njima smo opisivali kliničke karakteristike naših bolesnika. Ono što smo možda u posljednjih par mjeseci svjedoci, to je da smo vidjeli možda nešto češće pojavljivanje Kawasakijeve bolesti. Međutim, bilo je i ranije razdoblja kada smo učestalije viđali pojavljivanje Kawasakijeve bolesti, tako da ne možemo sada stvarati nekakav zaključak da definitivno u 2020. imamo veći broj slučajeva. Trebamo vidjeti kako će se nastavljati pojavljivati bolest do kraja godine. Mi smo u prvih četiri i pol mjeseca ove godine, do današnjeg dana, u Klinici za infektivne bolesti vidjeli devet takvih bolesnika, ali treba reći da od njih deve , šest bolesnika je kod nas dijagnosticirano prije nego što je dijagnosticiran prvi slučaj zaraze s novim koronavirusom u Hrvatskoj. Zapravo smo dvije trećine tih bolesnika vidjeli prije nego što je epidemija došla do Hrvatske, nastavlja.
Simptomi, prevencija, liječenje
– Osnovni dijagnostički kriterij kada se uopće može posumnjati o Kawasakijevoj bolesti je visoka vrućica, koja traje najmanje pet dana. To je osnovni dijagnostički kriterij da bismo uopće mogli posumnjati na Kawasakijevu bolest. To je otok limfnih čvorova, najčešće su to limfni čvorovi na vratu, zatim promjene na koži, osip koji podsjeća na osip jedne bakterijske bolesti, kod šarlaha, samo što je distribucija tog osipa kod Kawasakijeve bolesti drugačija nego kod obične, koja je uzrokovana s biogenim streptokokom. To su promjene na sluznicama, prvenstveno konjuktivitis. Zatim promjene u usnoj sluznici, ona je crvena, promjene na jeziku , jezik je izrazito crven, s izraženim papilama, mi to zovemo “malinastim jezikom”. Zatim upadno crvenilo, suhoća i ispucanost usana. Tu znaju biti i promjene kao što su recimo otok potkožnog tkiva na dlanovima i tabanima, a ponekad ta djeca imaju i otok jednog ili više zglobova. Uz to se u laboratorijskim nalazima nalaze povišeni parametri upale, vidi se oštećenje jetre, povišene razine jetrenih enzima. Ponekada bolesnici na početku bolesti imaju i znakove zahvaćenja srčanog mišića, s povećanim srčanim enzimima i na ultrazvučnoj pretrazi srca može s vidjeti ili oslabljena funkcija srčanog mišića ili promjene na srčanim krvnim žilama, odnosno na arterijama, bilo da je to zadebljanje stijenke ili proširenje srčanih krvnih žila, što zovemo aneurizmama srčanih krvnih žila, odnosno koronarnih arterija, pojašnjava.
Koliko je opasna Kawasakijeva bolest za djecu?
– Najvažnija stvar je na vrijeme posumnjati na dijagnozu i na vrijeme započeti liječenje. Liječenje se provodi u početku s visokim dozama acetilsalicilne kiseline i davanja nespecifičnih intravenskih imunoglobulina u visokim dozama. Svi naši bolesnici koje smo liječili u posljednjih 20-ak godina su zapravo izliječeni bez nekih posljedica, što ne znači naravno da posljedice ne mogu biti. Pogotovo kod onih koji imaju zahvaćenost koronarnih krvnih žila. Ali mi takvih bolesnika nismo vidjeli. Čak i ona djeca koja su imala značajno zahvaćenje srčanog mišića na početku bolesti, u potpunosti su se oporavila, odgovara.
Što roditelji mogu očekivati od cjepiva za novi koronavirus, kada se ono pojavi?
– Cjepivo za novi koronavirus je na samom početku svoga razvoja, što ne znači da se ono neće brzo razviti s obzirom na to da je cjelokupna svjetska struka ovog trenutka angažirana na pronalasku cjepiva. Međutim pravila suvremene vakcinologije kažu da će se cjepiva primjenjivati tek kada budemo sigurni da su ona s jedne strane učinkovita, a to će se vidjeti u ovim predlicencijskim studijama, i da su s druge strane neškodljiva. Suvremena industrija proizvodnje cjepiva danas polaže vrlo veliku pažnju na to da cjepivo bude sigurno. Dakle, ne samo učinkovito nego i sigurno. Sigurna su i sva cjepiva koja se inače upotrebljavaju kod cijepljenja djece. Prema tome ne treba sumnjati u to da će cjepivo, kada jednog dana bude dostupno, biti sigurno. Ne vidim tu razloga za bilo kakvu bojazan, poručuje.
Pitanje je, kaže, i kome će to cjepivo primarno biti namijenjeno, s obzirom na to da je, prem a dosadašnjim iskustvima, Covid-19 najopasniji za osobe starije životne dobi i za osobe s kroničnim bolestima, a ne za djecu.
– Teško je reći tko će biti ciljna skupina koji će biti prva cijepljena protiv koronavirusa. Nisam siguran da će to biti djeca, zaključuje.
