– Trenutno je toliko dobro, da ne možemo vjerovati koliko je dobro u Hrvatskoj, kada se usporedimo s ostatkom svijeta, rekao je prof. dr. sc. Gordan Lauc gostujući u talk showu Romana Bolkovića “1 na 1”.
Osvrnuo se na situaciju na Braču gdje je naglo porastao broj novooboljelih i kaže da će uvijek biti malih, lokalnih žarišta zaraze, no ako ih na vrijeme otkrijemo, to nije problem. Korona je, kaže, pod kontrolom.
Cjepivo za 9 mjeseci do godinu dana
Gordan Lauc komentirao je cjepivo protiv koronavirusa. Pojasnio je kako će ono biti trajno rješenje na razini pandemije. Problem je što za dobro cjepivo treba vremena jer se ono daje zdravom čovjeku i potrebna je 100%-tna sigurnost da mu se neće učiniti šteta, a za to treba puno istraživanja.
Procjenjuje da je za to potrebno 9 mjeseci do godinu dana – do njega nije lako doći.
Problem s COVID-19 je, kaže, to što jako puno ljudi bude inficirano i može proširiti virus, a da nema nikakve simptome.
Brzo šire virus koji kod drugih može izazvati teške simptome od kojih se može umrijeti.
Ova vrsta koronavirusa vjerojatno potječe od šišmiša
Bilo je raznih špekulacija o tome kako je nastao koronavirus. Lauc kaže da samo tri mjeseca ozbiljno razmišljamo o ovom virusu, mnogo toga smo naučili, ali mnogo toga još trebamo.
– Što se tiče povijesti koronavirusa, oni postoje milijunima godina i ima ih četiri vrste koje se kontinuirano šire među ljudima i uzrokuju obične prehlade, pojašnjava.
Također, sasvim je vjerojatno da ova vrsta uistinu potječe od šišmiša jer je njegov slijed nukleotida, pojašnjava, vrlo sličan sljedovima nukleioda koji se nalaze u šišmišima.
– Ono što je relativno rijedak događaj jest da se pojavi ovako zarazan virus koji će se proširiti čitavim svijetom, zaključuje.
Što dalje?
Osvrnuo se na karantenu u kojoj je bila Hrvatska, čime smo relativno brzo suzbili širenje virusa. Kaže da sve zemlje svijeta uče kako pokušavati živjeti s ovim virusom i suzbiti njegovo širenje.
Dodaje da je Hrvatska reagirala brzo i odlučno, čime je gotovo potpuno suzbijeno širenje. Smatra da je to bila dobra odluka, no pitanje je što dalje.
O ideji da se virus prokuži, kaže da ga ne možemo uništiti, već možemo kontrolirati brzinu kojom će se širiti.
Sreća je, dodaje, da neće biti smrtonosan za veliku većinu ljudi, no treba paziti da se ne širi prebrzo i tako kupiti vrijeme.
Slijedi neizvjesna faza – ne zna se kako će se ljudi ponašati
Akademik Igor Rudan, u emisiji je, komentirao borbu protiv pandemije.
Kaže da su hrvatski epidemiolozi znali što nas čeka i nisu pogriješili u procjenama, držali su se plana i sve je ispalo više-manje kako smo se i nadali.
Znanstvenu zajednicu je, kaže, iznenadilo što se virus širi mnogo brže nego što se očekivalo i to što EU nije puno brže reagirala s karantenskim mjerama.
Sada, kaže, slijedi neizvjesna faza jer nitko ne zna kako će se ljudi ponašati – nitko ne želi natrag u karantenu, ali nitko ne želi ni eksploziju virusa.
Zaključuje kako svijet ovisi o tome da se pronađe lijek ili cjepivo.
Najgora situacija za Hrvatsku: Umrlo bi do 20.000 osoba
Profesor Lauc govorio je o procjeni smrtnosti, kaže kako je ona puno, puno manja nego što su se bojali u ožujku, kada se Italija približavala brojci od tisuću umrlih dnevno.
Što se tiče procjene, koja je najgora situacija za Hrvatsku, kaže sljedeće.
– Da se apsolutno svi zarazimo s postotkom smrtnih slučajeva kao što je u New Yorku, u cijeloj Hrvatskoj bi umrlo možda do 20.000 osoba, kaže.
Tijekom ljeta bi mogli lakše preboljeti Covid ako ga dobijemo
Pojasnio je situaciju da virus popušta iako se mjere popuštaju, što vidimo na nekoliko mjesta u Europi. To je, kaže, učinak mjera i odgovornog ponašanja ljudi, te dolaska proljeća.
Osobno prati Čile i Argentinu, gdje kalendarski dolazi zima, a tamo dolazi do naglog porasta broja oboljelih.
– Pitanje je hoće li zaraženi ljudi u tropskim zonama ili ljetnom razdoblju imati manje simptome, rekao je Lauc.
Vjeruje da bi tijekom ljeta mogli imati pauzu te puno lakše preboljeti Covid-19 ako ga dobijemo, a za jesen procjenjuje puno lošiju situaciju.
Prvi veliki val stiže na jesen
Što se tiče prokuženosti, Lauc kaže da realno nismo odradili prvi val, prvi veliki val se očekuje na jesen, ali ovim smo mjerama kupili vrijeme.
Kada dođe drugi val, liječnici će puno bolje znati liječiti Covid-19.
Ne vjeruje da će se više ići u globalnu karantenu jer smo shvatili da ćemo se naći u recesiji goroj od one iz prošlog stoljeća.
Dodaje kako bi se moglo ići sistemskim mjerama poput obveznog nošenja maski, na cijelu zimu se ne možemo skroz zatvoriti jer na proljeće doslovno nećemo imati što jesti.
Možemo se nadati, kaže, da brzina širenja virusa neće preopteretiti zdravstveni sustav i da će svi moći dobiti najbolju skrb.
Štagljar o “open air” eksperimentu
U emisiju se javio i profesor Igor Štagljar, rekao je da je 20-ak država diljem svijeta popustilo s mjerama, čime su svoje ekonomije počeli vraćati u suživot, a te zemlje počinju suživot s koronavirusom i predstavljaju “open air” eksperiment.
Mnogi su zbog toga zabrinuti, kaže Štagljar, jer je još mnogo nepoznanica oko koronavirusa. Neizvjesno je i jer ne znamo kada bi mogli imati cjepivo.
Zaključak: Jedini stvarno rizični faktor je debljina
Lauc je u zaključku je rekao da treba naglasiti da i ako se ljudi zaraze koronavirusom, ako su i stariji od 80 godina, većina njih će preživjeti.
– Digla se velika panika oko rizičnih skupina (…) jedini stvarno rizični faktor je debljina, ali stvarno ona debljina, rekao je dodavši da osobe s visokim tlakom više nisu rizična skupina.
Pojasnio je i vezu debljine i Covida 19 – debljina utječe na veću upalnost organizma i to je ono što ubija pacijenta.
