Znanstvenici pod vodstvom Ivana Đikića, profesora na Sveučilištu Goethe i direktora Instituta za biokemiju II u Frankfurtu, identificirali su proteazu PLpro koronavirusa SARS-CoV-2, sličnu papainu, kao osnovni virusni enzim ali i moguću slabu točku koronavirusa, piše HRT.
– Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost dvostazne terapijske strategije putem ciljanja PLpro proteaze – istodobno se zaustavlja virus te se jača imuni sustav, rekao je naš poznati znanstvenik.
Znanstvenici iz IBC2 i suradničkih timova identificirali su papainsku proteazu (PLpro) SARS-CoV-2 kao esencijalni virusni enzim i potencijalno slabo mjesto, koje bi čak mogla biti njegova Ahilova peta.
Enzim PLpro je potreban za obradu virusnih polipeptida i skupljanje novih virusnih čestica unutar ljudskih stanica. Pored toga, SARS-CoV-2 koristi ovaj enzim za prigušivanje antivirusnog imunološkog odgovora, pomažući virusu da oblikuje imunološki sustav domaćina u svoju korist. Time se virus može lako umnožavati i širiti dalje. Znanstvenici su nadalje pokazali da se nekovalentnim inhibitorom (GRL-0617) blokira širenje virusa i povećava otpornost na SARS-CoV-2 u epitelnim stanicama, koje su prvobitno mjesto ulaska patogena.
– Naši rezultati nude uzbudljivu mogućnost za dvostruku terapijsku strategiju: zaustavljanje širenja virusa i osnaživanje ljudskog imunološkog sustava istovremeno, objasnio je Đikić.
– Kako bismo došli do ovog saznanja, kombinirali smo biokemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje našeg Instituta. Izuzetno sam zahvalan timu koji je postigao mnogo u vrlo kratkom vremenskom periodu. Naša istraživačka suradnja s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek bila je presudna u dokazivanju kako inhibicija PLpro-a zaustavlja virus, istaknuo je.
Ovi rezultati daju potpunu znanstvenu osnovu za daljnja klinička ispitivanja na spojevima ili lijekovima čija je meta enzim PLpro koronavirusa. Primjerice, u SAD-u se već provodi kliničko testiranje lijeka famotidina, koji bi mogao djelovati na enzim PLpro koronavirusa.
– Moramo biti posebno oprezni kod kliničkog ispitivanja na pacijentima, jer bi odgovor njihovih organizama na anti-PLpro terapiju mogao varirati ovisno o tome je li primijenjen u ranim ili kasnijim stadijima Covida-19, istaknuli su Đikić i Ciesek, piše HRT.
