Saborski zastupnik Josip Dabro pozvao je na promjenu izbornog sustava kako bi hrvatski državljani izvan Hrvatske dobili veći broj zastupnika u Hrvatskom saboru.
U govoru o političkim pravima Hrvata izvan domovine Dabro je podržao ranije izjave predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da bi Hrvati izvan Hrvatske trebali imati pravo na više od sadašnja tri zastupnička mandata u Saboru.
Istodobno je kritizirao stav predstojnika Ureda predsjednika Republike Orsata Miljenića, koji se usprotivio takvim prijedlozima.
Dabro smatra da broj zastupnika koje biraju hrvatski državljani izvan Hrvatske ne bi smio biti predmet političkih dogovora, već bi trebao odražavati broj birača koji imaju hrvatsko državljanstvo i pravo glasa.
“Razgovor s ljevicom o političkom pravu Hrvata izvan Hrvatske je besmislen. Usprkos odbacivanja jugoslavenskog komunizma 1990. godine, Hrvati izvan Hrvatske većinom su ostali isključeni iz državnog poretka Republike Hrvatske. To je politički nastavak komunističkih pokolja 1945.
Profesor Marc Đidara, dobitnik najvišeg priznanja EU za pravne znanosti, u Zborniku radova Pravnog fakulteta u Splitu je definirao elemente izbornog prava navodeći presude Suda u Strasbourgu.Sud odbija kategoriju prebivališta u izbornom zakonodavstvu, nema poreznog obveznika, nema ljevičarskih izmišljotina. Broj saborskih mandata Hrvata izvan Hrvatske ne može biti predmet nagodbe. Svaki hrvatski državljanin je pripadnik jedinstvene hrvatske nacije, te je samim tim i nositelj prava na upravljanje državom. Broj zastupnika XI. izborne jedinice mora biti usuglašen s brojem hrvatskih punoljetnih državljana izvan Hrvatske, usporedivo s ostalim izbornim jedinicama. To se ne odnosi na izbornu jedinicu za nacionalne manjine, ona je presedan. Prema Venecijanskoj komisiji, posebna politička i izborna prava nacionalnim manjinama se koriste rijetko i vrlo kratko, samo u izvanrednim okolnostima, s ciljem njihove brže integracije. To nije strateški politički model. Potpuno uključivanje svih pripadnika hrvatske nacije u državni poredak preko izbornog sustava je strateška obveza”, ističe Dabro.
Prema njegovoj procjeni izvan Hrvatske živi oko milijun hrvatskih državljana, od čega približno 700 tisuća ima biračko pravo.
Tvrdi da bi, kada bi se uredio registar birača na način usporediv s onim u Hrvatskoj, broj registriranih birača izvan zemlje bio znatno veći od prosjeka pojedinih izbornih jedinica.
Zastupnik Domovinskog pokreta predlaže da se pitanje zastupljenosti Hrvata izvan Hrvatske riješi ustavotvornim referendumom koji bi raspisao Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.
Prema njegovu prijedlogu, referendum ne bi trebao samo potvrditi biračko pravo hrvatskih državljana izvan Hrvatske, nego i obvezati državu da osigura zakonske i organizacijske uvjete za njegovo puno ostvarivanje.
Dabro je u govoru naglasio kako smatra da je potpuno uključivanje Hrvata izvan Hrvatske u politički sustav Republike Hrvatske jedno od važnih nacionalnih pitanja te je pozvao vladajuće da pokrenu konkretne promjene.
Pitanje zastupljenosti dijaspore u Hrvatskom saboru već godinama izaziva političke rasprave, pri čemu zagovornici promjena smatraju da broj mandata treba povećati, dok protivnici upozoravaju na različite modele ostvarivanja biračkog prava i zastupljenosti građana koji žive izvan Hrvatske.
