Ustavni sud Republike Hrvatske odbacio je ustavnu tužbu koju je podnio Grad Zagreb, a koju je zastupao gradonačelnik Tomislav Tomašević. Tomašević je svim silama namjeravao zabraniti doček zbog sudjelovanja Marka Perkovića Thompsona u programu, ali je organizaciju odradila Vlada. Odluka je donesena jednoglasno na sjednici suda održanoj 31. ožujka 2026.
Sud: Nema uvjeta za odlučivanje
Sud je zaključio da u ovom slučaju ne postoje zakonske pretpostavke za odlučivanje o meritumu, odnosno o samoj biti spora. Ključni razlog leži u činjenici da predmet tužbe nije bio pojedinačni akt, kako to propisuje zakon.
Grad Zagreb osporavao je postupanje Vlade RH oko organizacije dočeka hrvatske rukometne reprezentacije 2. veljače na Trgu bana Josipa Jelačića.
Međutim, Ustavni sud naglašava da se ustavna tužba može podnijeti samo protiv odluka kojima se izravno odlučuje o nečijim pravima, obvezama ili kaznenoj odgovornosti. U ovom slučaju, takav akt, prema ocjeni suda, nije postojao.
Nije bilo ni iznimke za hitno postupanje
Grad Zagreb pozvao se i na mogućnost iznimnog postupanja prije iscrpljivanja pravnih lijekova, tvrdeći da bi mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.
No sud je odbio i taj argument, istaknuvši da nisu ispunjeni uvjeti za takav izvanredni postupak.
Što ova odluka znači?
Odbacivanje tužbe znači da se Ustavni sud uopće nije bavio sadržajem spora, već je postupak zaustavljen na formalnoj razini.
Time je pravna inicijativa Grada Zagreba protiv Vlade u ovom slučaju završena, bez ulaska u pitanje odgovornosti ili zakonitosti organizacije dočeka rukometaša.
Odluku je potpisao predsjednik vijeća, sudac Mato Arlović.
Cijeli tekst:
Broj: U-III-813/2026
Zagreb, 31. ožujka 2026.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za rješavanje pretpostavki za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Mato Arlović, predsjednik Vijeća, te suci Maša Marochini Zrinski i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo GRAD ZAGREB zastupan po gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, na sjednici održanoj 31. ožujka 2026. jednoglasno je donio
R J E Š E N J E
Ustavna tužba se odbacuje.
O b r a z l o ž e n j e
1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu u povodu “akta Vlade Republike Hrvatske koji se očituje u faktičnom postupanju Vlade Republike Hrvatske u vezi s organiziranjem i provedbom dočeka hrvatske rukometne reprezentacije, održanog 2. veljače 2026., na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu”. Podnositelj navodi da osporavano postupanje Vlade Republike Hrvatske u konkretnom slučaju predstavlja akt u materijalnom smislu.
Također, osporavajući navedeno postupanje Vlade Republike Hrvatske, podnositelj ističe da će mu nepokretanjem postupka pred Ustavnim sudom u smislu članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (“Narodne novine” broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) nastupiti teške i nepopravljive posljedice.
Ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.
2. Člankom 62. stavkom 1. Ustavnog zakona propisano je:
“Članak 62.
(1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom … (u daljnjem tekstu: ustavno pravo).
(…)”
2.1. Sukladno tome, samo je ona odluka kojom je meritorno odlučeno o biti stvari, odnosno o pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela podnositelja, pojedinačni akt u smislu članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona u povodu kojeg je dopušteno podnijeti ustavnu tužbu.
3. Članak 32. Ustavnog zakona glasi:
“Članak 32.
Ustavni sud će rješenjem odbaciti zahtjev, prijedlog i ustavnu tužbu ako nije nadležan za odlučivanje, ako su nepravodobni, i u drugim slučajevima kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari.”
4. Člancima 62. – 80. Ustavnog zakona propisane su pretpostavke koje moraju biti ispunjene za podnošenje ustavne tužbe. Ustavna tužba podnosi se u povodu pojedinačnog akta tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o pravima i obvezama podnositelja i kojim je iscrpljen dopušteni pravni put. Postojanje pojedinačnog akta u povodu kojeg je dopušteno podnijeti ustavnu tužbu i iscrpljenost pravnog puta pretpostavke su dopuštenosti ustavne tužbe podnesene na temelju članka 62. Ustavnog zakona (rješenje broj: U-III-57/1998 od 4. ožujka 1998., “Narodne novine” broj 41/98, rješenje broj: U-III-6607/2022 od 3. listopada 2023., t. 5.).
5. Članak 63. stavak 1. Ustavnog zakona glasi:
“Članak 63.
Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju … kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.
(…)”
Iz navedenog slijedi da će Ustavni sud pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi podnesenoj na temelju članka 63. Ustavnog zakona i prije iscrpljivanja dopuštenog pravnog puta samo u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom u povodu kojeg je dopušteno podnijeti ustavnu tužbu grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.
6. Imajući u vidu navedene odredbe Ustavnog zakona, kao i činjenicu da podnositelj osporava postupanje Vlade Republike Hrvatske u vezi s organiziranjem i provedbom dočeka hrvatske rukometne reprezentacije, održanog 2. veljače 2026., na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, ocjena je Ustavnog suda da u povodu ustavne tužbe podnositelja ne postoje pretpostavke za odlučivanje Ustavnog suda u smislu članka 63. Ustavnog zakona.
7. Stoga je na temelju članka 32. u vezi s člankom 62. stavkom 1. Ustavnog zakona riješeno kao u izreci.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
dr. sc. Mato Arlović, v. r.
