Europa već osjeća ozbiljne posljedice energetske krize uzrokovane nestabilnošću na Bliskom istoku, a najgore bi tek moglo uslijediti. Dramatičan rast cijena nafte, poremećaji u opskrbi i preusmjeravanje ukapljenog plina (LNG) prema Aziji stvaraju pritisak na gospodarstvo i prijete novim poskupljenjima.
Energetski stručnjak Davor Štern na Studiju 4 HRT-a upozorava da je situacija već sada ozbiljna, ali i da bi se mogla dodatno pogoršati ako se sukobi prošire.
Štern je apelirao na Vladu da se postavi čvršće u slučaju rafinerije u Rijeci, jer je to strateška točka Hrvatske. Objasnio je da Hrvatska može tu i treba nešto reći, s obzirom na značajan dio vlasništva, a ne da Mađari o svemu odlučuju.
Rafinerija u Rijeci može proizvoditi gorivo za Hrvatski, BiH, pa i dio srbijanskih potreba, objasnio je.
Cijene eksplodirale, tržišta nestabilna
Cijena sirove nafte u ožujku porasla je za više od 55 posto, što je jedan od najvećih skokova u posljednjim desetljećima. Štern ističe kako takav rast nije neuobičajen u kriznim razdobljima, ali naglašava da je ovaj put situacija složenija.
Osim nafte, pogođene su i druge ključne sirovine poput aluminija i umjetnih gnojiva, čime se kriza prelijeva na industriju i prehrambeni sektor. Posebno su ranjive države Zaljeva, gdje su pogođeni ključni proizvodni kapaciteti.
Hormuški tjesnac u središtu napetosti
Jedna od ključnih točaka globalne energetske sigurnosti je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Svako ograničenje prometa kroz taj prolaz ima trenutne globalne posljedice.
Dodatni rizik predstavljaju prijetnje napadima na brodove u Crvenom moru, što bi moglo dodatno destabilizirati opskrbne rute i izazvati još veći rast cijena.
LNG odlazi prema Aziji, Europa u problemu
Europa se suočava s novim izazovom, sve veće količine LNG-a preusmjeravaju se prema Aziji, gdje kupci nude više cijene. To znači da bi europske zemlje mogle ostati bez ključnih energenata.
“Globalna energetika funkcionira kao sustav spojenih posuda. Kada na jednom mjestu nestane robe, ona se povlači iz drugih dijelova svijeta”, upozorava Štern.
Iako trenutno nije sezona grijanja, posljedice bi se uskoro mogle osjetiti u industriji i proizvodnji.
Politička neizvjesnost dodatno pogoršava krizu
Situaciju dodatno kompliciraju nepredvidive političke odluke, uključujući najave američkog predsjednika Donald Trump o mogućim vojnim potezima i intervencijama u regiji.
Štern smatra da bi eventualni potezi poput zauzimanja ključnih iranskih energetskih točaka imali ograničen učinak na tržište, ali bi dodatno povećali nesigurnost.
Europa bez jasne strategije
Kriza je ponovno razotkrila slabosti europske energetske politike. Neusklađenost među državama članicama i nedostatak zajedničke strategije dodatno povećavaju ranjivost kontinenta.
Dok južne zemlje imaju stabilnije pravce opskrbe, sjever Europe izloženiji je poremećajima. U takvim okolnostima, energetska neovisnost i ulaganja u obnovljive izvore postaju ključni prioriteti.
Što slijedi?
Trajanje krize ovisit će o razvoju sukoba i brzini oporavka pogođenih energetskih sektora. No jedno je jasno, Europa ulazi u razdoblje povećane nesigurnosti, viših cijena i mogućih nestašica.
Ako se situacija dodatno pogorša, posljedice bi mogle biti globalne, od rasta inflacije do usporavanja gospodarskog rasta.
