Politički sukob oko organizacije dočeka hrvatskih rukometaša u Zagrebu, koji se pretvorio u raspravu o tome tko smije nastupati pred sportašima i građanima, već je ostavio prve mjerljive posljedice na političkoj sceni. Najnovije ankete o rejtingu stranaka pokazale su tko je iz tog sukoba izašao jači, a tko slabiji. O rezultatima su u emisiji Studio 4 govorili Vesna Škare-Ožbolt i Damir Kajin.
Prema istraživanju provedenom u veljači, najveći rast zabilježio je HDZ, čiji je rejting porastao na 30,6 posto. U prosincu je ta stranka imala 27,5 posto potpore. Očekivanost tog rasta komentirala je bivša saborska zastupnica Vesna Škare-Ožbolt.
“Po mom mišljenju, to je na neki način i logično jer je riječ o refleksiji raspoloženja birača. HDZ je u ovom trenutku usisao birače desnije od sebe jer je ispunio očekivanja vezana uz nacionalno slavlje”, rekla je.
Možemo narastao, ali slabije nego što se očekivalo
Za nešto više od jednog postotnog boda narasla je i platforma Možemo, koja sada ima 13,3 posto potpore, u odnosu na 12,4 posto u prethodnom mjerenju. Ipak, Škare-Ožbolt smatra da je taj rast trebao biti veći.
“Po meni su trebali rasti više. To je zanimljivo i oni će to morati ozbiljno analizirati. Oko Thompsona nisu pokazali dosljednost, imali smo koncert ljeti, pa u Areni, zatim nastup na dodjeli nagrada u Zagrebu. To lutanje zbunjuje birače i zato mislim da su ovi rezultati realni”, ocijenila je.
Kajin: Optužbe o ustašizaciji kontraproduktivne
Gradonačelnik Buzeta i bivši saborski zastupnik Damir Kajin u raspravi je uputio, kako je rekao, „prijateljski savjet“ ljevici.
“Nemojte stalno nekoga optuživati za ustaštvo i fašizam. Ako na takvom narativu dođete na vlast, na toj se vlasti nećete održati ni šest mjeseci. To bi bilo katastrofalno za ovu zemlju”, poručio je.
Govoreći o pomacima u anketama, Kajin smatra da su oni očekivani te tvrdi da je narativ o fašizaciji Hrvatske u velikoj mjeri proizvod srpskih medija.
“U zemlji u kojoj dobar dio elektroničkih medija, ne računajući HRT, kontrolira srpski kapital, stvara se slika da je vlast u Hrvatskoj ustaška i fašistička. Taj narativ se osobito pojačao sredinom kolovoza, baš u trenutku kada je Aleksandar Vučić bio politički najslabiji”, rekao je.
Kajin je dodao kako je još ranije upozoravao bivšeg predsjednika SDP-a Ivicu Račana da se pitanje pozdrava Za dom spremni i ustaške ikonografije ne otvara kao središnja politička tema.
“Govorio sam mu: kad jednom pustiš duha iz boce, više ga ne možeš vratiti”, rekao je.
Ideologija umjesto ekonomije
Škare-Ožbolt istaknula je kako su ideološke teme, poput zabrane Thompsonovih nastupa ili dočeka sportaša, javnosti zanimljivije od dosadnijih, ali ključnih političkih pitanja.
“Od rimskog doba vrijedi pravilo kruha i igara. U vremenima inflacije i krize ljudi se lakše vežu uz simboličke i emotivne teme nego uz pitanja poput izbora sudaca Ustavnog suda ili ulaska u OECD”, rekla je.
Dodala je kako takva strategija ne može dugoročno zamijeniti rješavanje ekonomskih problema, navodeći primjer Mađarske i Viktora Orbána, čija je vlast, unatoč dugogodišnjoj dominaciji, danas ozbiljno uzdrmana zbog inflacije i socijalnih pitanja.
Ustavni sud kao konačni arbitar
Predsjednik Republike Zoran Milanović kritizirao je Vladino preuzimanje organizacije dočeka rukometaša, tvrdeći da je time prekršen Ustav i ignorirana odluka zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Kajin podsjeća da je i Milanović ranije bio izložen sličnim kritikama zbog svog angažmana u parlamentarnim izborima.
“Time je SDP-u donio najmanje deset mandata. Bez toga bi politička slika danas možda bila bitno drukčija”, rekao je Kajin na HRT-u.
Zaključio je da bi cijeli spor trebao završiti pred Ustavnim sudom.
“Jednom riječju, dite treba dati materi, kako bi rekli Dalmatinci, Ustavnom sudu, pa da vidimo čija mati crnu vunu prede”, zaključio je.
Kajin objašnjava kaos u IDS-u: Bilo je tu bogaćenja mimo rada, pa čak i bijeloga






