Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja, na dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj.
Taj datum Ujedinjeni narodi su 2005. godine, donošenjem posebne rezolucije, proglasili službenim danom sjećanja na sve žrtve holokausta, objavio je Hrvatski sabor na svojim stranicama.
Diljem svijeta ovaj se dan obilježava nizom komemorativnih, edukativnih, kulturnih i mirovnih aktivnosti, kojima se odaje počast milijunima stradalih tijekom Drugog svjetskog rata, ali i podsjeća na važnost prevencije genocida, borbe protiv antisemitizma i svih oblika mržnje.
Holokaust – sustavno uništenje bez presedana
Holokaust je proveo njemački nacistički režim, a u njemu je ubijeno oko šest milijuna Židova, kao i veliki broj Roma, Slavena, osoba s invaliditetom, homoseksualaca, političkih protivnika nacizma i ratnih zarobljenika. Prema podacima memorijalnog centra Yad Vashem, najveći intenzitet masovnih ubojstava zabilježen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno oko 2,5 milijuna Židova, među kojima i 1,5 milijuna djece.
Središnje mjesto očuvanja sjećanja na holokaust danas je upravo Yad Vashem u Jeruzalemu, koji od 1953. godine djeluje kao svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i obrazovanje o holokaustu.
Hrvatska i međunarodna obilježavanja
U Hrvatskoj se Međunarodni dan sjećanja obilježava komemoracijama, predavanjima, izložbama i drugim edukativnim sadržajima, dok hrvatski dužnosnici sudjeluju i u međunarodnim aktivnostima obilježavanja. Holokaust i drugi genocidi dio su i nastavnih programa u obrazovnom sustavu, s ciljem razvijanja povijesne svijesti i kulture sjećanja među mladima.
Borba protiv poricanja i govora mržnje
U svjetlu sve izraženijih pokušaja poricanja i iskrivljavanja holokausta, Ujedinjeni narodi su 2007. godine donijeli Rezoluciju 61/255, kojom se izričito odbacuju takva nastojanja, upozoravajući da negiranje povijesnih činjenica povećava rizik njihova ponavljanja.
Dodatno, Opća skupština UN-a je 2022. godine Rezolucijom 76/250 naglasila važnost borbe protiv govora mržnje i nasilja na temelju vjere ili uvjerenja, pozvavši države članice da razvijaju obrazovne programe koji budućim generacijama prenose lekcije holokausta. Rezolucija također potiče društvene mreže i digitalne platforme na aktivno suzbijanje antisemitizma te poricanja ili iskrivljavanja holokausta.
Sjećanje kao zalog budućnosti
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta podsjetnik je da sjećanje nije samo čin prošlosti, već moralna obveza sadašnjosti i budućnosti, kako bi se zločini počinjeni iz mržnje nikada više ne ponovili.
