U tijeku su liječnički pregledi ročnika pozvanih na obvezno dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje. Za prvi naraštaj pozvano je oko 1200 mladića, a do sada je pregledano njih 980, potvrdio je ministar obrane Ivan Anušić u Dnevniku HRT-a. Početkom ožujka oko 800 ročnika rasporedit će se u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi.
Tijekom ove godine Ministarstvo obrane planira na temeljno vojno osposobljavanje uputiti oko 4000 mladića. Kako je pojasnio Anušić, obveza služenja vojnog roka temelji se prvenstveno na godištu rođenja, a pozivaju se svi koji su navršili 19 godina.
“U siječnju je poslano prvih 1200 poziva, a svi pozvani bit će pregledani do kraja mjeseca. Liječnički pregledi su standardni psihofizički i uključuju procjenu fizičke spremnosti, razgovor s psihologom, krvne pretrage i EKG. Često se pritom na vrijeme otkriju potencijalni zdravstveni problemi, što je važno i za daljnje praćenje zdravlja mladih”, rekao je Anušić na HRT-u.
Priziv savjesti i civilne opcije
Dio pozvanih ročnika odlučuje se na priziv savjesti. Ministar je pojasnio da u tom slučaju postoje dvije mogućnosti – obuka u civilnoj zaštiti ili rad u jedinicama lokalne samouprave i javnim institucijama, poput bolnica.
Naglasio je kako je dva mjeseca temeljnog vojnog osposobljavanja dovoljno da se mlade ljude osposobi za osnovne vojne zadaće.
“Polaznici će steći znanja i vještine vojnika strijelca, naučiti preživljavanje u kriznim situacijama, pružanje pomoći drugima te rad sa suvremenom tehnologijom, uključujući dronove”, istaknuo je ministar.
Intenzivna modernizacija vojske
Anušić je naglasio da Hrvatska prolazi kroz intenzivnu modernizaciju Oružanih snaga, prelazeći s istočne na zapadnu, NATO-kompatibilnu tehnologiju.
“Prve velike isporuke stižu do 2028., a do 2030. planiramo realizirati sve ključne nabave. Poseban fokus stavljen je na opremu koju može proizvoditi domaća vojna industrija, FPV dronove, protudronske sustave i lako naoružanje. Hrvatska je među vodećima u proizvodnji FPV dronova u suradnji s Latvijom i Nizozemskom”, rekao je.
Dodao je da se na ukrajinskom bojištu između 85 i 90 posto ukupne štete na tehnici i ljudstvu nanosi upravo besposadnim letjelicama – dronovima.
Dugoročna ulaganja i međunarodna suradnja
Ministar obrane ponovio je da Hrvatska planira kontinuirano povećavati izdvajanja za obranu, do 2030. godine 3 posto BDP-a, a do 2035. godine 3,5 posto, uz dodatnih 1,5 posto za infrastrukturu dualne namjene.
Suradnja s NATO-om i Europskom unijom ostaje strateški prioritet, a sve odluke o eventualnom uključivanju u nove međunarodne inicijative, uključujući one povezane s Trumpovim odborom za mir, donosit će Vlada nakon analize i konzultacija.
“Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije. Podržavamo zajedništvo tih dviju organizacija kojima pripadamo i koje izuzetno cijenimo”, zaključio je Anušić.
