Prisutnost bakterije legionele utvrđena je u zagrebačkom Dječjem vrtiću Bajka tijekom redovitog godišnjeg testiranja provedenog 8. prosinca, potvrđeno je iz Gradske uprave Grada Zagreba. Laboratorijski nalazi zaprimljeni su 17. prosinca, nakon čega su odmah poduzete sve preventivne mjere prema uputama sanitarne inspekcije i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
Vrtić je osigurao cisternu s pitkom vodom, a djeca su izmještena u centralni objekt, gdje se i inače tijekom božićnih praznika organizira boravak zbog manjeg broja djece i sezone gripe.
U istom objektu djeluje i osnovna škola, koja također postupa po uputama nadležnih službi. Osigurana je pitka voda iz cisterni, dok se prehrana za učenike doprema iz područne škole.
Iz Grada Zagreba naglašavaju kako nije zabilježeno nijedno oboljenje niti zdravstvena tegoba povezana s prisutnošću legionele, ni kod djece ni kod zaposlenika.
Stručnjaci pojašnjavaju da se legionelom ne može zaraziti pijenjem vode, već isključivo udisajem aerosola, primjerice tijekom tuširanja. Epidemiolozi ističu kako je bakterija stanovnik tople vode te da se sustav sanira provođenjem termalne dezinfekcije, odnosno ispiranja instalacija vrelom vodom. To može biti izazov kod starijih sustava i kotlova koji ne mogu postići dovoljno visoke temperature, javlja HRT u vijestima.
Iz NZJZ-a navode kako su na pet lokacija u vrtiću uzeti uzorci vode, a nalazi su pokazali povišene koncentracije legionele. Nakon toga su naložene korektivne mjere, uključujući zabranu korištenja vode iz slavina i jasno označavanje da voda nije za piće.
Grad Zagreb podsjeća da je 1. prosinca provedena redovita kontrola vode koja tada nije pokazala prisutnost bakterije, već samo povećanu mutnoću, najvjerojatnije uzrokovanu radovima na vodovodnoj mreži. Preventivno su tada isprane cijevi.
Vrtić i škola nastavljaju s provedbom svih mjera, a novo testiranje vode bit će provedeno nakon sanacije sustava. Očekuje se da će vrtić ponovno započeti s radom početkom drugog polugodišta, sukladno planiranoj zimskoj organizaciji rada.
Iz Grada poručuju da je riječ o pravodobno otkrivenom i preventivno saniranom slučaju, uz punu zaštitu zdravlja djece i zaposlenika.
HZJZ o legioneli i bolesti
Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju, stoji na stranicama HZJZ-a.
Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici, sudionici skupa. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.
Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.
Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.
Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.
Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.
Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.
Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.
Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.
Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.
Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.
Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.
Zaštitne mjere
Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.
Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:
– Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.
– Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.
– Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.
– Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.
– Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati, piše HZJZ.
