U Hrvatskoj je potvrđen izolirani slučaj gube. Pacijent se liječi, a tvrde kako nema opasnosti za javnost. To je prvi slučaj nakon 100 godina u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je potvrđen jedan izolirani slučaj gube, kronične zarazne bolesti koja se danas vrlo rijetko pojavljuje u Europi. Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi i radi u Hrvatskoj sa svojom obitelji, potvrdilo je Ministarstvo zdravstva na upit RTL-a Danas.
Pacijent se prije desetak dana javio epidemiološkoj službi u Splitu sa simptomima karakterističnima za gubu. Bolest je pravodobno prepoznata, a sve potrebne mjere su odmah provedene.
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić ističe kako razloga za zabrinutost nema.
“Čovjek se liječi, njegovi bliski kontakti dobili su postekspozicijsku terapiju, iako nisu zaraženi. Oni se prate i cijela situacija je pod kontrolom”, rekao je Kaić.
Bolest se teško prenosi i uspješno liječi
Guba je kronična bakterijska bolest koja se prenosi uglavnom dugotrajnim i bliskim kontaktom, najčešće kapljičnim putem. Ne prenosi se lako, a povremeni kontakti ne predstavljaju značajan rizik.
“Bolest se očituje kožnim promjenama i oštećenjima živaca, što može dovesti do gubitka osjeta. Međutim, poput tuberkuloze, guba se danas uspješno liječi kombinacijom lijekova tijekom šest do dvanaest mjeseci”, pojasnio je Kaić, dodajući da se ne radi o bolesti koja predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.
Iz splitske epidemiološke službe nisu željeli davati dodatne izjave, navodeći da je slučaj medicinski i epidemiološki zbrinut.
Europa bilježi rijetke slučajeve
Slučaj u Hrvatskoj dolazi u vrijeme kada su u Rumunjskoj zabilježeni prvi slučajevi gube nakon 44 godine. Ondje su zaražene dvije radnice iz Indonezije, a nadležne službe provele su izolaciju, dezinfekciju i epidemiološko praćenje svih kontakata.
HZJZ traži strože zdravstvene uvjete za strane radnike
Hrvatski zavod za javno zdravstvo potaknuo je izmjene regulative prema kojoj bi se stranim radnicima, kao uvjet za rad, uvelo obvezno dokazivanje cijepljenja protiv osnovnih zaraznih bolesti.
“Riječ je o cjepivima važnima za kolektivni imunitet, kako bi se spriječilo širenje bolesti među stanovništvom. Uz to, razmatra se i uvođenje zdravstvenih pregleda za bolesti koje u Hrvatskoj nisu uobičajene, kako bi se na vrijeme otkrile i zaustavilo njihovo širenje” rekao je Kaić.
Nadležne institucije poručuju da je situacija pod kontrolom i da nema razloga za paniku, uz naglasak da je rana dijagnoza ključna u sprječavanju širenja rijetkih zaraznih bolesti.
Guba u Hrvatskoj
Guba, bolest poznata iz Biblije, stoljećima je harala Europom, pa i Hrvatskom. U Dalmaciji je tako svaki veći grad imao svoj leprozorij. Krajem 18. st. guba je iščezla, da bi se iznenada pojavila u 19. st. Najvjerojatnije je došla iz susjedne Bosne, kamo su je donijeli turski vojnici.
Početkom 20. st. u Dalmaciji je bilo svega 7 gubavaca.
Da bi se spriječilo širenje bolesti namjesništvo u Zagrebu naredilo je da se u Metkoviću pronađe mjesto za leprozorij gdje bi se smjestili svi dalmatinski gubavci. Svega 2 km od grada, u predjelu Pavlovača podignut je 1905. leprozorij.
Uz bolesničke sobe tu je bila i ambulanta i kapelica. Smrću većine bolesnika 1925. i zatvaranjem leprozorija službeno je iskorijenjena guba u Hrvatskoj. Zanimljivo je da se u župnom uredu sv. Ilije u Metkoviću čuva pinceta kojom je svećenik davao sv. pričest bolesnicima, stoji na Wikipediji.
HZJZ o gubi
Lepra ili guba je kronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i guba te Hansenova bolest. Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potječe iz 600-te godine prije Krista. Kroz povijest su oboljeli bili odbačeni od društva i smještani u tzv. kolonije gubavaca.
M. leprae se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina. Bolest uglavnom zahvaća kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.
Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.
Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od 6 do 12 mjeseci, te je visoko učinkovita, ima malo nuspojava i nema registrirane rezistencije. Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije (engl. WHO). Ako se ne liječi, bolest može uzrokovati oštećenje kože i živaca koje dovodi do mišićne slabosti i atrofije, te trajne invalidnosti.
Smatra se da je lepra iskorijenjena ako je stopa prevalencije manja od 1 slučaja na 10 000 osoba. Lepra je eliminirana iz 119 od 122 zemlje svijeta u kojima je bila javnozdravstveni problem 1985. godine. Eliminacija gube kao javnozdravstvenog problema je na globalnoj razini postignuta 2000. godine, a na nacionalnoj razini u većini zemalja 2005. godine. Prema službenim prijavama iz 105 zemalja, prevalencija lepre u svijetu je početkom 2012. god. bila 181 941 slučajeva (uglavnom u Aziji i Africi), a tijekom 2011. god. je otkriveno 219 075 novih slučajeva u usporedbi s 228 474 slučaja 2010. godine. Unatoč tome što je uklonjena kao javnozdravstveni problem na globalnoj razini, slučajevi gube se i dalje pojavljuju. Prema službenim prijavama iz 145 zemalja iz svih šest regija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) samo je 2016. godine prijavljeno 216 108 novih slučajeva gube. Na kraju 2016. godine je stopa prevalencije bila 0,29/10 000.
Područja visoke endemske pojavnosti su neki dijelovi Brazila, Indonezije, Filipina, DR Konga, Indije, Madagaskara, Mozambika, Nepala i Tanzanije. U svim endemskim zemljama se ulažu veliki napori da se eliminira bolest, a od 1995. godine Svjetska zdravstvena organizacija osigurava besplatne lijekove svim oboljelima u svijetu. Implementacijom globalne strategije suzbijanja lepre 2011. – 2015. u nacionalne programe borbe protiv lepre se poboljšala dostupnost i obuhvat liječenja u endemskim zemljama. Važno je što ranije dijagnosticirati oboljele i provesti terapiju da se izbjegne razvoj invalidnosti. SZO je 2016. godine pokrenula svoju „globalnu strategiju gube 2016 – 2020: ubrzanje prema svijetu bez gube“ kako bi ojačala napore za kontrolu gube. Strategija se usredotočuje na izbjegavanje invaliditeta, osobito među djecom, piše HZJZ.
U Europi je lepra iskorijenjena. U Hrvatskoj je do prije deset dana zadnji registriani slučaj lepre bio 1993. godine i radilo se o importiranom slučaju.
No, ovaj Nepalac, koji je registriran kao oboljeli prije desetak dana, živi u Hrvatskoj već dvije godine…
