Zbog rada liječnika iz Irana u službi hitne medicinske pomoći u Šibensko-kninskoj županiji posljednjih dana izbila je pobuna među dijelom zdravstvenih djelatnika, koji upozoravaju na ozbiljne probleme u komunikaciji s pacijentima. Kako doznaje RTL, liječnik, koji je početkom prosinca raspoređen u Drniš, prema tvrdnjama kolega ne govori hrvatski jezik na razini potrebnoj za rad u hitnoj službi te u komunikaciji s pacijentima inzistira na engleskom jeziku, a navodno koristi i aplikaciju ChatGPT.
Prema iskazima više zdravstvenih djelatnika iz Drniša i Šibenika, medicinske sestre često moraju prevoditi tijekom intervencija, što u hitnim situacijama smatraju neprihvatljivim i potencijalno opasnim, osobito zbog starije populacije koja ne govori strane jezike.
“Ne želim biti simultani prevoditelj i preuzimati odgovornost liječnika”, rekao je za RTL jedan od djelatnika hitne pomoći, dodajući kako su se slični problemi javljali i ranije, dok je isti liječnik radio u Šibeniku i Primoštenu.
Riječ je o liječniku koji u Hrvatskoj živi više od deset godina, medicinu je završio u Splitu na engleskom jeziku, a prema navodima sugovornika, imao je dovoljno vremena savladati hrvatski. Unatoč tome, tvrde da se jezična barijera ponavlja na svim radnim mjestima na koja je bio raspoređen.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić potvrdio je RTL-u da liječnik posjeduje odobrenje za rad Hrvatske liječničke komore i certifikat o znanju hrvatskog jezika na razini B2, izdan od ovlaštene škole stranih jezika. Naveo je i da Zavod nije zaprimio službene pritužbe pacijenata, a da je riječ o nezadovoljstvu jedne djelatnice.
Ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je zatražilo očitovanje Zavoda te da, prema dostavljenim informacijama, liječnik ispunjava sve zakonske uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti, uključujući znanje hrvatskog jezika.
Prema propisima, strani liječnici u Hrvatskoj moraju imati nostrificiranu diplomu, položene stručne ispite, licencu Hrvatske liječničke komore te dokaz o poznavanju hrvatskog jezika najmanje na razini B2. Komora ne provodi dodatne provjere jezika ako je certifikat već izdan, no poslodavci mogu zatražiti dodatnu procjenu ako smatraju da komunikacija s pacijentima nije zadovoljavajuća.
Slučaj je ponovno otvorio pitanje zapošljavanja stranih liječnika u hrvatskom zdravstvu, koje se suočava s kroničnim nedostatkom kadra. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u sustavu je zaposleno oko 760 liječnika sa stranim diplomama, dok Hrvatskoj trenutačno nedostaje više stotina liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Iako je potreba za stranim liječnicima neupitna, dio zdravstvenih djelatnika upozorava da je znanje hrvatskog jezika u hitnoj medicini pitanje sigurnosti pacijenata, a ne administrativne forme.
