Škabrnja se sjeća svojih žrtava, u u koloni je bilo oko 20 tisuća ljudi uz bolna sjećanja i poruke nade.
U Škabrnji, mjestu koje je 18. studenoga 1991. postalo simbol jedne od najtežih tragedija Domovinskog rata, danas je obilježen Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije. Prema procjeni policije, oko 20 tisuća ljudi sudjelovalo je u mimohodu “Korak po korak” te odalo počast 43 ubijena civila i 15 branitelja, stradalih na dan kada je slomljena i obrana Vukovara.
Središnje obilježavanje započelo je polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, gdje su pročitana imena svih poginulih. U koloni su, uz građane iz cijele Hrvatske, sudjelovala izaslanstva Vlade i Hrvatskog sabora, predstavnici Zadarske i susjednih županija, članovi braniteljskih udruga te obitelji poginulih i nestalih, javlja HRT.
Zgrablić: Škabrnja je simbol boli, ali i vjere koja ne posustaje
Misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja BDM predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, istaknuvši da je Škabrnja “mjesto sjećanja i domoljublja, ali i čišćenja duše”.
“Ovdje se uči istinsko značenje vjere koja ne bježi od boli i smrti, nego je pretvara u molitvu – vjere koja ne prestaje ni kad sve ljudske riječi umuknu pred počinjenim zločinom”, poručio je nadbiskup.
Svjedočanstva i podsjetnik na krvavi studeni 1991.
HRT-ov reporter Ante Kolanović podsjetio je da je na današnji dan prije 34 godine u Škabrnju upalo četiri tisuće pripadnika kninskog korpusa, pod vodstvom ratnog zločinca Ratka Mladića, dok je obranu držalo tek dvjestotinjak slabo naoružanih branitelja i mještana.
“Rezultat je bio 43 mrtvih i masakriranih. Mala Škabrnja, s jedva 1700 stanovnika, u Domovinskom ratu izgubila je čak 86 ljudi”, izvijestio je Kolanović.
Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić poručio je, na obilježavanju 34. godišnjice pokolja u tom ravnokotarskom mjestu, kako tragedija iz studenoga 1991. nije bila slučajna, već posljedica dugogodišnjih planova velikosrpske politike.
“Nije se moglo nikako spriječiti, jer su oni godinama prije toga kovali planove kako će porobiti ostatak tadašnje države. Oni su Jugoslaviju smatrali velikom Srbijom. Prema tome, ovo se nije moglo izbjeći”, rekao je Miljanić.
Naglasio je kako hrvatski narod tu svoju sudbinu nije mogao izbjeći, ali i dodao da je potrebno učiti iz prošlosti.
“Hrvatski narod treba biti malo pametniji. Oni koji su im vjerovali, koji su im dali oružje Teritorijalne obrane, najveći su krivci za ono što nam se dogodilo, rekao je Miljanić, prenosi HRT.
To je bio masakr: potresna svjedočanstva preživjelih
Sjećanja na krvavi napad ispričali su oni koji su ga preživjeli – zadarski liječnik Boris Dželalija i Anđelo Žilić, tada najmlađa civilna žrtva, ranjen s godinu i pol.
Dželalija se prisjetio jutra kada su granate probudile selo:
“Pod granatama smo došli do teško ranjene žene. Zbrinuli smo je i poslali u Zadar. U ta dva dana Škabrnja je doživjela masakr. Stradalo je 59 ljudi, većinom civila. Rana je bilo od jedne do trinaest, a spominje se i gaženje tenkom. To je bila zločinačka banda koja je ovdje počinila genocid.”
Anđelo Žilić danas svjedoči sjećanjem svoje obitelji:
“Za liječnika koji je spasio moju baku čuo sam kao dijete. Za mene je on anđeo u uniformi. Ovaj dan nije samo sjećanje, nego obećanje da se takvo što više nikada neće dogoditi.”
Šipić: Škabrnja unatoč svemu živi
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić naglasio je da su tragedije obitelji i djece ostavile dubok trag, ali da Škabrnja unatoč svemu pokazuje znakove obnove.
“Ljudi se vraćaju. Mladi dolaze. Škabrnja ponovno živi”, rekao je Šipić, istaknuvši kako mjesto unatoč strahotama pokazuje snagu i otpornost.
Zločin bez kazne
Napadom na Škabrnju 1991. osobno je zapovijedao Ratko Mladić. Nakon što je otpor slomljen, selo je razoreno i minirano, a civili koji nisu ubijeni odvedeni su ili deportirani. Mnogi muškarci završili su u kninskim logorima, iz kojih su kasnije razmijenjeni. Do danas, gotovo nitko nije ozbiljno odgovarao za ovaj zločin, što Škabrnjane, kako kažu, boli jednako kao i gubitak najmilijih.
