Zbog ozbiljnih kašnjenja u realizaciji dvaju velikih željezničkih infrastrukturnih projekata, Hrvatska je izgubila dio sredstava iz europskih fondova koji su preusmjereni na druge prioritete unutar kohezijske politike Europske unije, neslužbeno doznaje Jutarnji list iz izvora bliskih Europskoj komisiji.
Radi se o dionicama Hrvatski Leskovac – Karlovac i Dugo Selo – Novska, projektima koji su trebali modernizirati dio najvažnijih željezničkih pravaca u Hrvatskoj, ali se ne provode planiranom dinamikom. Ulaganja u njih djelomično su financirana i zajmom Europske investicijske banke (EIB) od gotovo milijardu eura, no to, kako se sada pokazuje, nije bilo dovoljno za prevladavanje operativnih i administrativnih prepreka.
S obzirom na to da su željeznički projekti najviše kasnili, europska sredstva predviđena za njih preusmjerena su u druge sektore, poput priuštivog stanovanja i vodovodne infrastrukture, potvrdili su neslužbeni izvori s događanja EU Tjedan regija i gradova koje se održava od 12. do 15. listopada u Bruxellesu, javlja Jutarnji list.
Nastojalo se da preraspodjela sredstava ne utječe na već započete radove, no izgledno je da će sada ti projekti kasniti još više, a moguće je i njihovo prebacivanje u novo financijsko razdoblje, navode izvori iz Bruxellesa.
Zanimljivo je da novac u ovom slučaju nije bio ključni problem. Hrvatska je, osim sredstava iz Kohezijskog fonda, imala osigurana i značajna kreditna sredstva, no implementacija je zapela na razini državne operativne sposobnosti i unutar nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
S obzirom na to da je Hrvatska u ovom trenutku iskoristila samo 6,8% dostupnih EU sredstava, što je svrstava među šest najslabijih članica po realizaciji, preusmjeravanje sredstava djeluje kao očekivan potez Europske komisije kako bi se izbjeglo propadanje novca.
Ipak, iz europskih izvora se neslužbeno doznaje kako Hrvatska još uvijek nije izgubila nijedan cent, a ako uspije povisiti stopu iskorištenosti na barem 10%, rok za realizaciju sredstava može se produžiti za još godinu dana.
Ukidanje 500 programa i novi megafond
U međuvremenu, EU već priprema velike promjene za novo programsko razdoblje 2028. – 2034. koje će donijeti drastičnu reorganizaciju načina dodjele europskog novca. Umjesto dosadašnjih 500 različitih programa, uvest će se samo 27 nacionalnih planova, a sredstva će se većinski dodjeljivati iz jednog zajedničkog megafonda, koji će objediniti kohezijska, poljoprivredna, ribarstvena i sigurnosna sredstva.
Cilj je smanjenje birokracije i pojednostavljenje procedura, no među državama članicama, osobito među poljoprivrednicima, raste zabrinutost da bi nova pravila mogla dovesti do smanjenja udjela sredstava za pojedine sektore.
Riječ je o tektonskim promjenama, ni sami ne znamo kako će se one odraziti na nacionalne administracije, rekao je jedan od sudionika iz hrvatske delegacije.
Hrvatska, uz već spomenute projekte stanovanja i vodovodne mreže, želi sredstva preusmjeriti i na energetsku učinkovitost, konkurentnost gospodarstva te jačanje obrambenih kapaciteta, što su ujedno i novi prioriteti EU za iduće razdoblje.
Do tada, međutim, željeznice ostaju simbol propuštenih prilika, sektor za koji su godinama stizala najveća ulaganja iz EU fondova, a koji zbog spore birokracije i slabog kapaciteta provedbe nastavlja gubiti milijune eura namijenjenih modernizaciji i povezivanju Hrvatske sa zapadnom Europom.
