Protiv bivšeg ministra zdravstva vodi se kazneni postupak zbog sumnje na korupciju, no KBC Sestre milosrdnice ga je proglasio najboljim kandidatom za mjesto neurokirurga.
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš vraća se na radno mjesto specijalista neurokirurgije u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, iako je protiv njega podignuta optužnica zbog sumnje na zločinačko udruživanje i nezakonitu nabavu medicinske opreme po znatno višim cijenama od tržišnih. Unatoč pravosudnom procesu koji je u tijeku, Povjerenstvo bolnice izabralo je upravo njega kao najboljeg kandidata na natječaju.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić komentirala je slučaj poručivši kako Beroš ima pravo vratiti se svojoj struci, s obzirom na to da ima važeću liječničku licencu i da optužbe protiv njega još nisu pravomoćno potvrđene, javlja HRT.
“Doktor Beroš je liječnik, neurokirurg, ima važeću licencu. Ako je smatrao da se treba vratiti struci i ako osjeća kompetenciju, to je njegovo pravo”, kazala je Hrstić, dodajući kako ona nije ni sudac ni odvjetnik u tom procesu, javlja HRT.
Povjerenje javnosti na kušnji
Hrvatska liječnička komora oglasila se priopćenjem u kojem podsjeća da zdravstveni sustav mora počivati na profesionalnosti, etičnosti i povjerenju javnosti. Iako se formalno gledano ništa ne protivi Beroševom povratku u operacijsku salu, postavlja se pitanje etičnosti i poruke koju to šalje građanima.
EPPO istražuje sumnjive nabave i u Varaždinu
U međuvremenu, Europsko tužiteljstvo (EPPO) provodi istragu u Općoj bolnici Varaždin i Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice zbog sumnji na koruptivne radnje pri nabavi medicinske opreme. Ministrica Hrstić potvrdila je da je riječ o istrazi u tijeku te najavila više informacija kad postupci završe.
“Moj stav, stav Ministarstva zdravstva i stav Vlade je nulta tolerancija na korupciju. To je moj mentalni sklop, ali i strateški cilj”, rekla je Hrstić.
Češljanje nabava ne uključuje redovne postupke
Na pitanje je li njezino ranije najavljeno češljanje javnih nabava obuhvatilo i bolnicu u Varaždinu, Hrstić je odgovorila kako je analizirala samo hitne nabave veće od 100.000 eura u 2024. godini, i to na izričit zahtjev premijera. Nepravilnosti u tim postupcima, kaže, nisu pronađene.
Dodala je kako redovne nabave nisu bile u fokusu jer nisu bile predmet tog zadatka, te priznala da se ne osjeća kompetentnom za detaljnu analizu tih procesa, iako ima iskustvo u javnim nabavama.
Sustavni problemi i odgovornost
Ministrica je istaknula kako je zdravstveni sustav izrazito kompleksan, s 33 velike bolnice koje sve provode vlastite nabave – od lijekova, opreme, do prehrane za pacijente. Ministarstvo, kaže, ne može centralizirati sve procese, ali radi na objedinjavanju najvećih stavki potrošnje, poput lijekova i medicinskog materijala.
“Ne bježim od odgovornosti. Moj zadatak je da se javna nabava kontrolira od samog početka” poručila je Hrstić.
Pravno je moguće, ali što s etikom?
Iako zakon ne priječi Beroša da se vrati liječničkom pozivu, ostaje pitanje – šalje li ovakav postupak poruku da pravosuđe i zdravstvo funkcioniraju odvojeno od moralnih standarda koje bi trebali predstavljati? U zemlji u kojoj povjerenje u institucije neprestano pada, ovakve odluke dodatno testiraju granice onoga što je prihvatljivo, ne samo po zakonu, već i u očima građana.
