Halid Bešlić (Knežina, Sokolac; 20. studenoga 1953. – Sarajevo, 7. listopada 2025.), je imao i hrvatsko državljanstvo, iako se puno pisalo o tome da ga nije dobio, a tražio je.
Ministarstvo kulture RH izdalo je 29.08.2013. priopćenje vezano za napise o stjecanju državljanstva Halida Bešlića.
“Zbog niza komentara u medijima koji impliciraju da je Halidu Bešliću rođenom 1953. godine u Vrapcima, Bosna i Hercegovina odbijen zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem negativnog mišljenja Ministarstva kulture, kao i kontradiktornih izjava samog Bešlića, dostavljamo vam slijedeće priopćenje:
Ministarstvo kulture nikada nije zaprimilo upit bilo Ministarstva unutarnjih poslova, bilo samog Halida Bešlića, za mišljenje potrebno za postupak stjecanja državljanstva, pa shodno tomu nikada ga nije ni izdalo.
Naime, Halid Bešlić podnio je Policijskoj upravi u Zagrebu zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva u studenome 2009. godine, po pravnoj osnovi članka 12. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN br. 53/91, 28/92 i 113/93). Navedenom zakonskom odredbom propisana je mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva po preporuci jednog ministarstva. Po toj odredbi steći državljanstvo može stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes RH iz čl. 8 st. 1 toč. 5. navedenog Zakona. Za stjecanje hrvatskog državljanstva po navedenoj privilegiranoj pravnoj osnovi, potrebno je, između ostalog dostaviti i mišljenje resornog ministarstva o postojanju interesa RH za primitak stranke u hrvatsko državljanstvo, ovisno o djelatnosti kojom se stranka bavi ili drugim bitnim okolnostima vezanima za djelokrug poslova ministarstva.
Prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva i tijekom postupka Halid Bešlić se obvezao dostaviti mišljenje Ministarstva kulture o postojanju interesa RH za primitak u hrvatsko državljanstvo. Unatoč pozivima Ministarstva unutarnjih poslova Bešlić isto nije dostavio. Budući da u to vrijeme MUP nije, u svakom predmetu zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva po navedenoj pravnoj osnovi, tražilo mišljenje resornog ministarstva službenim putem, tako niti u predmetu stjecanja hrvatskog državljanstva Halida Bešlića isto nije učinjeno. Od stranke se tražilo da pribavi mišljenje resornog ministarstva ili strukovne udruge, a što Bešlić nije učinio. Iz toga slijedi da se MK nikada nije očitovalo.
Obzirom da Halid Bešlić nije dostavio mišljenje resornog ministarstva ili strukovne udruge utvrđeno je kako nisu ispunjene pretpostavke za primitak u hrvatsko državljanstvo temeljem članka 12. stavka 1. Zakona te je postupak okončan 19. ožujka 2011. donošenjem rješenja o odbitku zahtjeva.
Halid Bešlić, ukoliko je zainteresiran, može svoj pravni interes ostvariti novim zahtjevom za stjecanje hrvatskog državljanstva. Može to učiniti i po pravnoj osnovi članka 12. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN br. 53/91, 28/92, 113/93 i 130 /11), Ministarstvu unutarnjih poslova, uz uvjet ispunjena pretpostavke poštivanja pravnog poretka RH iz čl. 8 st. 1. toč. 5. Zakona, po službenoj dužnosti od nadležnog ministarstva zatražiti mišljenje o postojanju interesa RH u smislu odredbe članka 12. stavka 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Te 2013. godine Bešlić je govorio za medije.
“Meni bi svaki hrvatski predsjednik dao državljanstvo da sam ga direktno zatražio. Ali nisam htio koristiti svoj utjecaj, popularnost, već sam želio kao običan građanin ići normalnim, regularnim putem. Ma nije to meni važno, bitno mi je da me tu ljudi vole. Nastupam više u Hrvatskoj nego u Bosni” kazao je Halid 2013. godine.
Državljanstvo je zatražio zbog popularnosti u Hrvatskoj, ali i jer je htio, kako kaže, pokrenuti neki biznis jer bi s hrvatskom putovnicom to bilo puno lakše.
“Planirao sam kupiti neku kuću na moru ili apartmane. Mali hotel, nešto što bih iznajmljivao. Ali ništa veliko. Nisam ja neki biznismen, živim iznad prosjeka, ali nije to ništa posebno, nemam ja mnogo novca”, pojašnjavao je tada Halid.
“Ovaj put me neće odbiti sto posto. Meni je najvažnije da me vole u Hrvatskoj.”, rekao je 2015. godine Pressingu na N1.
“Kada pjevam u Hrvatskoj to više nema dimenziju narodnjaka. Halid Bešlić je pjevač kojeg poštuje cijela zemlja i to mi godi. Ljudi u Hrvatskoj me poštuju i muzikalni su. Radio stanice u Hrvatskoj puštaju profilisanu muziku. U Čakovcu ne razumijem ljude šta pričaju, ali svi jasno pjevaju moje pjesme”, objasnio je.
Bešlić je, kako je 2017. godine neslužbeno doznao Jutarnji list, dobio hrvatsku domovnicu koju mu je pod kraj ministarskog mandata 2015. godine uručio tadašnji prvi čovjek MUP-a Ranko Ostojić.
Bešlić je bio rado viđen gost u Hrvatskoj, često je punio dvorane, a kupio je i kuću ne Pelješcu.
U intervjuu za 24sata, prije dvije godine, Bešlić je govoreći o svojoj novoj kući na Pelješcu rekao:
“Sve je baš onako kako sam očekivao. Ne bih ni ulazio u sve to da sam znao da će biti drugačije. Ali sve se isplatilo, kuća je gotova, sad napokon uživam.”
Kuća je zamišljena kao utočište za obitelj — mjesto na kojem će svi uvijek biti dobrodošli.
Ranije, sredinom 2023. godine, pojavile su se informacije da je Bešlić započeo gradnju kuće na Pelješcu bez prethodno dobivene građevinske dozvole, no kasnije ju je uredno pribavio. U ugovoru je navedeno da je kupljena parcela ovjerena 16. kolovoza 2022., a uknjižena 23. siječnja 2023.
Halid Bešlić je jednom izjavio da navija za Vatrene: Pa sve sam ih oženio…
