Iako se alergije najčešće povezuju s proljećem i ljetom, mnogi zaboravljaju da ni jesen ne prolazi bez neugodnih simptoma poput kihanja, suzenja očiju i začepljenog nosa. Jesenske alergije pogađaju velik broj ljudi, a glavni uzročnici su ambrozija, plijesni i grinje.
Prema dostupnim podacima, oko 30 posto hrvatskog stanovništva alergično je na ambroziju, a čak 75 posto osoba koje imaju peludnu alergiju osjetljivo je upravo na tu biljku. Ambrozija cvjeta od kraja kolovoza pa sve do listopada, a samo jedna biljka može proizvesti milijune peludnih zrnaca koja se šire zrakom i uzrokuju alergijske reakcije i kilometrima dalje.
Plijesan i grinje – skriveni alergeni iz doma ili s ulice
Osim ambrozije, plijesni koje nastaju na opalom lišću i u vlažnim prostorima čest su uzrok alergijskih simptoma. U jesen, zbog povećane vlažnosti, plijesni se brzo razvijaju – kako na otvorenom, tako i u zatvorenim prostorima. Njihove spore lako se šire i mogu izazvati ozbiljne smetnje kod osoba osjetljivih na ovaj alergen.
Plijesni se stvaraju i ispod otpalog lišća na ulicama, pogotovo onima koje se ne čiste, kao što je to slučaj u Zagrebu.
Također, dolaskom hladnijih dana i sezone grijanja, aktiviraju se grinje – mikroskopski organizmi koji se nalaze u prašini, madracima, tepisima i tapeciranom namještaju. Grinje vole toplinu i vlagu, a upravo takvi uvjeti vladaju u grijanim domovima.
Simptomi koje često zamjenjujemo za prehladu
Zbog sličnosti sa simptomima prehlade ili viroze, jesenske alergije nerijetko ostaju neprepoznate. Najčešći simptomi su kihanje, svrbež i suzenje očiju, curenje i začepljenost nosa te kašalj i osjećaj pritiska u sinusima.
Kod osoba s astmom, simptomi se mogu dodatno pogoršati, a u težim slučajevima moguće su i ozbiljne komplikacije poput alergijske bronhopulmonalne aspergiloze (ABPA) – teške alergijske reakcije na plijesan koja može dovesti do trajne štete na plućima.
Kako prepoznati alergiju?
Dijagnoza se postavlja pomoću kožnih testova i krvnih pretraga, koje identificiraju konkretne alergene. Kožni test podrazumijeva nanošenje malih količina alergena na kožu kroz ubod, dok IgE test mjeri razinu specifičnih antitijela u krvi.
Liječenje i prevencija
Najčešće terapije uključuju antihistaminike, nazalne sprejeve, a u težim slučajevima i kortikosteroide. Za dugotrajno rješenje može se primijeniti alergijska imunoterapija putem injekcija, koja smanjuje osjetljivost organizma na određene alergene.
Stručnjaci savjetuju i preventivne mjere, zatvaranje prozora tijekom dana kada je pelud u zraku, korištenje pročišćivača zraka, redovito tuširanje i mijenjanje odjeće nakon boravka vani, snižavanje vlage u kućanstvu, kao i temeljito čišćenje doma, osobito madraca i tepiha.
Nisu svi simptomi prehlada
Ako vam nos curi, a nije vam hladno – možda ste alergični. Prepoznavanje simptoma i pravovremena reakcija mogu znatno poboljšati kvalitetu života, osobito tijekom jesenskih mjeseci kada mnogi ne pomišljaju na alergije.
