Papa Franjo preminuo je u 88. godini, nakon što je 12 godina bio duhovni vođa Rimokatoličke crkve.
Njegova smrt pokrenula je proces izbora novog Pape.
Što papa radi?
Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici vjeruju da on predstavlja izravnu vezu s Isusom Kristom. Smatra se živim nasljednikom svetog Petra, koji je bio glavni među prvim Kristovim učenicima, apostolima.
To mu daje punu i neometanu moć nad cijelom Katoličkom crkvom i čini ga važnim izvorom autoriteta za oko 1,4 milijarde katolika u svijetu.
Iako mnogi katolici često traže smjernice u Bibliji, mogu se obratiti i papinim učenjima koja upravljaju vjerovanjima i običajima Crkve.
Otprilike polovica svih kršćana u svijetu su rimokatolici. Ostale denominacije, uključujući protestante i pravoslavce, ne priznaju papin autoritet.
Papa živi u Vatikanu, najmanjoj neovisnoj državi na svijetu. Okružen je glavnim gradom Italije Rimom.
Papa ne prima plaću, ali sve njegove putne troškove i troškove života plaća Vatikan.
Što se događa kada papa umre?
Papinski sprovod tradicionalno je bio složen proces, ali papa Franjo je nedavno odobrio planove da cijeli postupak bude manje složen.
Prethodni pontifexi bili su pokopani u tri lijesa izrađena od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo odlučio se za jednostavan drveni lijes obložen cinkom.
Također je ukinuo tradiciju postavljanja Papinog tijela na uzdignutu platformu – poznatu kao katafalk – u bazilici Svetog Petra za javno gledanje.
Umjesto toga, ožalošćeni će biti pozvani da odaju počast dok njegovo tijelo ostaje u lijesu, s uklonjenim poklopcem.
Franjo će također biti prvi Papa u više od jednog stoljeća koji će biti pokopan izvan Vatikana.
Bit će položen u bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri glavne papinske bazilike u Rimu.
Bazilika je crkva kojoj je Vatikan dao poseban značaj i privilegije. Glavne bazilike imaju posebnu vezu s Papom.
Tko bira novog Papu?
Novog Papu moraju izabrati najviši dužnosnici Katoličke crkve, poznati kao kardinalski kolegij.
Sve muškarce imenuje izravno Papa i obično su zaređeni za biskupe.
Trenutno postoje 252 katolička kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa za novog papu.
Ostali su stariji od 80 godina, što znači da ne mogu sudjelovati na izborima, ali se mogu uključiti u raspravu tko bi trebao biti izabran.
Kako se bira Papa i što je konklava?
Kad Papa umre (ili podnese ostavku, kao u rijetkom slučaju pape Benedikta XVI. 2013.), kardinali se pozivaju na sastanak u Vatikan, nakon čega slijedi konklava, kako se zove izbor.
Tijekom vremena između Papine smrti i izbora njegova nasljednika, Zbor kardinala upravlja Crkvom. (U prosijeku je to bilo 17 dana u novije vrijeme, konklava kreće između 15. i 20. dana nakon smrti)
Izbori se održavaju u strogoj tajnosti unutar Sikstinske kapele koju je slavno oslikao Michelangelo.
Pojedini kardinali glasuju za svog kandidata dok se ne odredi pobjednik, a taj proces može potrajati nekoliko dana. U prethodnim stoljećima glasovanje je trajalo tjednima ili mjesecima. Neki su kardinali čak umrli tijekom konklava.
Jedini trag o tome kako izbori napreduju je dim koji se dva puta dnevno pojavljuje nakon spaljivanja kardinalskih glasačkih listića. Crna signalizira neuspjeh. Tradicionalni bijeli dim znači da je novi Papa izabran.
Kako se obznanjuje odluka o novom Papi?
Nakon što se digne bijeli dim, novi se Papa obično pojavi unutar sat vremena na balkonu koji gleda na Trg svetog Petra.
Stariji kardinal koji sudjeluje u konklavi objavit će odluku riječima “Habemus Papam” što na latinskom znači “imamo Papu”.
Zatim će novog Papu predstaviti svojim odabranim papinskim imenom, koje može, ali i ne mora biti njegovo izvorno ime.
Na primjer, papa Franjo rođen je kao Jorge Mario Bergoglio, ali je za svoje papinstvo odabrao drugo ime u čast svetog Franje Asiškog.
Tko može postati Papa?
U teoriji, bilo koji rimokatolik koji je kršten može biti razmatran za izbor da postane Papa.
U praksi, međutim, kardinali radije biraju jednog od svojih.
Kada je papa Franjo, rođen u Argentini, izabran na prethodnoj konklavi 2013., postao je prvi Papa ikada koji je potjecao iz Južne Amerike, regije u kojoj živi otprilike 28% svjetskih katolika.
Ali povijesni presedan sugerira da će kardinali daleko vjerojatnije izabrati Europljanina – a posebno Talijana.
Od 266 papa izabranih do danas, 217 je bilo iz Italije, piše BBC.
