Znanstvenici su pronašli nove, ali zasad provizorne dokaze da bi daleki svijet koji kruži oko druge zvijezde mogao imati neki oblik života.
Tim iz Cambridgea koji proučava atmosferu planeta nazvanog K2-18b otkrio je znakove molekula koje na Zemlji proizvode samo jednostavni organizmi.
Ovo je drugi, i više obećavajući, put da je NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST) otkrio kemikalije povezane sa životom u atmosferi planeta.
Ali tim i neovisni astronomi naglašavaju da je potrebno više podataka za potvrdu ovih rezultata.
Voditelj istraživanja, prof Nikku Madhusudhan, rekao je u svom laboratoriju na Institutu za astronomiju Sveučilišta Cambridge da se nada da će uskoro dobiti čvrste dokaze, piše BBC.
“Ovo je najjači dokaz da postoji mogućnost života. Realno mogu reći da možemo potvrditi ovaj mogući dokaz u roku od jedne do dvije godine,” kaže Madhusudhan.
Može li ovaj daleki svijet biti dom života?
K2-18b je dva i pol puta veći od Zemlje i udaljen je 700 trilijuna milja, ili 124 svjetlosne godine, od nas – što je udaljenost daleko veća od one koju bi bilo koji čovjek mogao prijeći u životu.
JWST je toliko moćan da može analizirati kemijski sastav atmosfere planeta prema svjetlosti koja prolazi kroz malo crveno Sunce oko kojeg kruži.
Grupa iz Cambridgea otkrila je da izgleda da atmosfera sadrži kemijski potpis najmanje jedne od dvije molekule koje su povezane sa životom: dimetil sulfid (DMS) i dimetil disulfid (DMDS). Na Zemlji te plinove proizvode morski fitoplankton i bakterije.
Profesor Madhusudhan rekao je da je bio iznenađen koliko je plina očito otkriveno tijekom jednog prozora za promatranje.
“Količina ovog plina koju procjenjujemo u atmosferi tisućama je puta veća od one koju imamo na Zemlji”, rekao je.
“Dakle, ako je povezanost sa životom stvarna, onda će ovaj planet vrvjeti životom”, dodao je.
Profesor Madhusudhan ističe: “Ako potvrdimo da postoji život na K2-18b, to bi u osnovi trebalo potvrditi da je život vrlo čest u galaksiji.”
Rekao je za BBC Radio 5Live u četvrtak: “Ovo je vrlo važan trenutak u znanosti, ali i vrlo važan za nas kao vrstu. Ako postoji jedan primjer, a svemir je beskonačan, postoji šansa za život na mnogo više planeta.”
Dr. Subir Sarkar, predavač astrofizike na Sveučilištu Cardiff i dio istraživačkog tima, rekao je da istraživanje sugerira da bi K2-18b mogao imati ocean koji bi potencijalno mogao biti pun života – iako je upozorio znanstvenike da to “ne znaju sa sigurnošću”.
Dodao je da će se rad istraživačkog tima i dalje usredotočiti na traženje života na drugim planetima: “Nastavite promatrati ovaj prostor.”
Istina o životu na drugim planetima – i što to znači za ljude
U ovoj fazi ima puno “ako” i “ali”, kao što tim prof. Madhusudhana slobodno priznaje.
Prvo, ovo najnovije otkrivanje nije na standardu potrebnom za tvrdnju o otkriću.
Za to, istraživači moraju biti oko 99,99999% sigurni da su njihovi rezultati točni, a ne slučajno očitavanje. U znanstvenom žargonu, to je rezultat pet sigma.
Ovi posljednji rezultati su samo tri sigme, ili 99,7%. Što zvuči puno, ali nije dovoljno da uvjeri znanstvenu zajednicu. Međutim, to je mnogo više od one sigma rezultata od 68% koji je tim dobio prije 18 mjeseci, a koji je u to vrijeme dočekan s mnogo skepse.
No čak i ako tim iz Cambridgea dobije rezultat od pet sigma, to neće biti konačan dokaz da život postoji na planetu, prema profesorici Catherine Heymans sa Sveučilišta Edinburgh i škotskom Astronomer Royalu, koja je neovisna o istraživačkom timu.
“Čak i uz takvu sigurnost, još uvijek postoji pitanje porijekla ovog plina”, rekla je za BBC News.
“Na Zemlji ga proizvode mikroorganizmi u oceanu, ali čak ni sa savršenim podacima ne možemo sa sigurnošću reći da je to biološkog podrijetla na izvanzemaljskom svijetu jer se hrpe čudnih stvari događaju u Svemiru i ne znamo koja bi se druga geološka aktivnost mogla događati na ovom planetu koja bi mogla proizvesti molekule.”
Tim s Cambridgea se s tim mišljenjem slaže. Oni rade s drugim skupinama kako bi vidjeli mogu li se DMS i DMDS proizvesti neživim sredstvima u laboratoriju.
“Još uvijek postoji 0,3% šanse da bi to mogla biti statistička slučajnost”, rekao je profesor Madhusudhan.
Sugeriranje da bi život mogao postojati na nekom drugom planetu je “velika tvrdnja ako je istinita”, rekao je za BBC Radio 4 u današnjem programu, dodajući: “Stoga želimo biti stvarno, stvarno temeljiti, napraviti više opažanja i dovesti dokaze do razine da postoji manje od jedan prema milijun šanse da je to slučajnost.”
Rekao je da bi to trebalo biti moguće za “možda jednu ili dvije godine”.
Druge istraživačke skupine iznijele su alternativna, beživotna objašnjenja za podatke dobivene s K2-18b. Postoji snažna znanstvena rasprava ne samo o tome jesu li DMS i DMDS prisutni, već i o sastavu planeta.
Razlog zašto mnogi istraživači zaključuju da planet ima golemi tekući ocean je odsutnost plinovitog amonijaka u atmosferi K2-18b. Njihova teorija je da amonijak apsorbira ogromna vodena masa ispod.
Ali to bi se jednako tako moglo objasniti oceanom rastaljenog kamenja, koji bi onemogućio život, smatra profesor Oliver Shorttle sa Sveučilišta Cambridge.
“Sve što znamo o planetima koji kruže oko drugih zvijezda dolazi od sićušnih količina svjetlosti koja odbija njihove atmosfere. Dakle, to je nevjerojatno slab signal koji moramo čitati, ne samo zbog znakova života, već i zbog svega ostalog”, rekao je.
“Kod K2-18b dio znanstvene rasprave još uvijek je o strukturi planeta.”
Dr. Nicolas Wogan iz Nasinog istraživačkog centra Ames ima još jedno tumačenje podataka. Objavio je istraživanje koje sugerira da je K2-18b mini plinski div bez površine.
Obje ove alternativne interpretacije također su osporavale druge skupine na temelju toga što nisu u skladu s podacima iz JWST-a, što je pogoršalo jaku znanstvenu raspravu oko K2-18b.
Profesor Chris Lintott, voditelj BBC-jeve emisije The Sky at Night, rekao je da gaji “veliko divljenje” prema timu profesora Madhusudhana, ali da s oprezom pristupa istraživanju.
“Mislim da moramo biti vrlo oprezni kada tvrdimo da je ovo ‘trenutak’ u potrazi za životom. [Imali smo] takve trenutke prije”, rekao je za Today.
Rekao je da istraživanje treba promatrati kao “dio ogromnog napora da se pokuša razumjeti što je tamo u kozmosu”.
Profesor Madhusudhan priznaje da još uvijek postoji znanstvena planina na koju se treba popeti ako želi odgovoriti na jedno od najvećih pitanja u znanosti. Ali vjeruje da su on i njegov tim na dobrom putu.
“Desetljećima kasnije, mogli bismo se osvrnuti na ovu točku u vremenu i prepoznati da je tada živi svemir bio nadohvat ruke”, rekao je.
“Ovo bi mogla biti točka preokreta, kada iznenada možemo odgovoriti na temeljno pitanje jesmo li sami u svemiru.”
Istraživanje je objavljeno u The Astrophysical Journal Letters, piše BBC.
