Konzervativna Unija trijumfira na saveznim izborima – za socijaldemokrate je to povijesno loš rezultat. Desničarski populistički AfD dolazi na drugo mjesto, javlja dpa.
Berlin (dpa) – Njemačka je pred promjenom vlasti: Na saveznim izborima konzervativna unija CDU i CSU sa svojim kandidatom za kancelara Friedrichom Merzom očito je postala najjača snaga. Prema projekcijama javnih televizija ARD i ZDF, AfD je na drugom mjestu. SPD je na drugom mjestu, a slijede ga Zeleni. Stranka ljevice prelazi prag od pet posto i ponovno je zastupljena u Bundestagu. Ekonomski liberalni FDP i savez Sahra Wagenknecht (BSW), proizašao iz stranke Ljevice, moraju strahovati za svoj ulazak u parlament.
Prema projekcijama, CDU i CSU će se poboljšati na 28,7 do 29,0 posto (izbori 2021.: 24,1 posto). AfD može praktički udvostručiti svoj rezultat na 19,6 do 19,8 posto (2021.: 10,4 posto). SPD kancelara Olafa Scholza dramatično je pao na svoj najlošiji savezni izborni rezultat od 1949., sletivši na 16,0 do 16,4 posto (25,7). Zeleni s kancelarskim kandidatom Robertom Habeckom blago su izgubili i dosegnuli 12,3 do 13,3 posto (14,7). Značajno je porasla stranka Ljevica na 8,6 do 8,9 posto (4,9). FDP je prepolovio rezultat i nalazi se na 4,9 do 5,0 posto (11,4). BSW je dobio 4,7 do 5,0 posto na svojim prvim saveznim izborima.
Prema ARD-u i ZDF-u, CDU i CSU osvojit će 187 do 211 mjesta u parlamentu, dok će AfD osvojiti 130 do 142 mjesta. SPD dobiva 108 do 116 mjesta, Zeleni 79 do 97, ljevica 58 do 63, a FDP i BSW svaki od 0 do 33.
Koje su koalicije moguće?
Merz ima dobre izglede da postane kancelar, ali mu trebaju partneri za formiranje vlade. Čelnik CDU-a isključio je koaliciju s AfD-om, koji se djelomično klasificira kao desničarski ekstremistički. Ako FDP i BSW budu u Bundestagu uz ljevicu, Merz će morati pronaći dva koalicijska partnera. Ali trostranačke koalicije su komplicirane, što je pokazala propala prošla vlada.
Koalicija između CDU/CSU i SPD-a i FDP-a bila bi zamisliva. Alternativa bi bio savez između CDU/CSU, SPD-a i Zelenih – međutim, CSU je oštro odbio koaliciju sa Zelenima prije izbora.
Odaziv birača bio je 83 do 84 posto, veći nego 2021. (76,4). 59,2 milijuna ljudi pozvano je na glasovanje, od kojih je dobrih 42 posto staro 60 ili više godina.
Entuzijazam za Uniju, gorka večer za SPD
Glavni tajnik CDU Carsten Linnemann rekao je u Berlinu: “Unija je pobijedila na izborima.” Sljedeći kancelar bit će Friedrich Merz. Glavni kandidat CSU-a Alexander Dobrindt rekao je da će Unija formirati novu saveznu vladu bez Zelenih.
Glavni tajnik SPD-a Matthias Miersch priznao je da je to bio “povijesni poraz za SPD”. “Ovo je vrlo gorka večer.” Sada je na Uniji da sastavi vladu. Nejasno je hoće li SPD ponovno preuzeti odgovornost u vladi: “U tom pogledu nema apsolutno nikakvog automatizma.”
Čelnica AfD-a Alice Weidel govorila je o povijesnom rezultatu. – Htjeli su nas prepoloviti, a dogodilo se suprotno. AfD je spreman na suradnju s Unijom. “Naša će ruka uvijek biti ispružena za sudjelovanje u vlasti kako bismo proveli volju naroda.”
Čelnica Zelene stranke Franziska Brantner i dalje vidi mnogo opcija za sastavljanje vlade. Večer je još uvijek bila prilično otvorena, rekla je. “Mislim da je prerano isključiti jedno ili drugo. Važno nam je da su demokrati dostupni za to.”
Čelnik stranke ljevice i glavni kandidat Jan van Aken izrazio je oduševljenje učinkom svoje stranke. “Ljevica je živa”, rekao je razdraganoj gomili u Berlinu. Čelnica stranke Ines Schwerdtner govorila je o “povratku godine” i najavila da želi biti “vatrozid” protiv desnice u nadolazećim godinama.
Bundestag postaje manji – oko 100 zastupnika manje
Novi Bundestag bit će znatno tanji zbog reforme. Broj zastupnika je ograničen na 630 – više od 100 manje nego do sada. Zauzvrat će se eliminirati tzv. pretjerani i kompenzacijski mandati koji su često jako opterećivali parlament. Sada kandidati izabrani prvim glasom mogu ući u Bundestag samo ako njihova stranka ima dovoljno drugih glasova.
Izbori su pomaknuti za sedam mjeseci unaprijed – to se prije dogodilo samo 1972., 1983. i 2005. Razlog je taj što se semaforska koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a raspala u studenom. Nakon što je Bundestag odbio njegovo povjerenje, Scholz je predložio raspuštanje parlamenta – što je federalni predsjednik Frank-Walter Steinmeier zatim naredio.
Predizborna kampanja vrtjela se oko migracija i ekonomske slabosti
Kratkom zimskom izbornom kampanjom nedavno je dominirala rasprava o ograničavanju migracija. Specifični okidač bio je napad nožem u Aschaffenburgu, gdje je Afganistanac koji je došao kao izbjeglica nasmrt izbo dvogodišnjeg dječaka i 41-godišnjeg muškarca. Merz je tada tražio da se tražitelje azila odbija i na njemačkim granicama – što bi, sa stajališta Zelenih i SPD-a, predstavljalo kršenje europskog prava. Merz je izazvao oštre kritike nakon što je Unija glasovima AfD-a progurala prijedlog o migracijskoj politici u Bundestagu.
Druga tema predizborne kampanje bilo je slabljenje gospodarstva. Merz je najavio smanjenje poreza i radikalne promjene dohotka građana. Na primjer, oni koji ne rade, a mogu raditi, neće više primati građansku naknadu. SPD želi olakšati državna ulaganja kroz reformu “dužničke kočnice”, Schuldenbremse . Osim toga, država će poduzećima osigurati bonus “Made in Germany” koji će pokriti deset posto troškova ulaganja u strojeve ili vozila.
