Danska je posljednjih dana poslala privatne poruke timu novoizabranog predsjednika Trumpa izražavajući spremnost za razgovor o jačanju sigurnosti na Grenlandu ili povećanju američke vojne prisutnosti na otoku, rekla su za Axios dva izvora upućena u to pitanje.
Trumpovo odbijanje da isključi vojnu silu za preuzimanje kontrole nad Grenlandom zapravo je bila prijetnja invazijom na dugogodišnjeg NATO saveznika. Ti su komentari zatekli Kopenhagen i mnoge druge europske prijestolnice nespremne.
Grenland (56 000 stanovnika) uglavnom je autonoman, ali Danska zadržava odgovornost za obranu.
Trump je opetovano izjavljivao da je kontrola Grenlanda – najvećeg otoka na svijetu – neophodna za nacionalnu sigurnost SAD-a u odnosu na Rusiju i Kinu. Njegov sin Don Jr. posjetio je Grenland ovaj tjedan noseći MAGA šešire.
Klimatske promjene otvaraju Arktik za natjecanje između supersila, a također bi mogle olakšati iskorištavanje mineralnih bogatstava Grenlanda.
Danska vlada želi uvjeriti Trumpa, uključujući i putem poruka koje su ovog tjedna proslijeđene njegovim savjetnicima, da se njegova zabrinutost za sigurnost može riješiti bez prisvajanja Grenlanda za SAD.
Jedan europski diplomat rekao je za Axios da Dansku mnogi smatraju jednim od najbližih saveznika SAD-a unutar EU i nitko nije mogao zamisliti da će to biti prva zemlja s kojom će se Trump sukobiti.
Danska premijerka Mette Frederiksen i njezin grenlandski kolega Múte Egede sastali su se u petak u Kopenhagenu kako bi razgovarali o situaciji.
Na konferenciji za novinare nakon sastanka Frederiksen je rekla da je tražila sastanak s Trumpom. Egede je rekao da je također spreman razgovarati s novoizabranom predsjednicom.
“Grenland je za grenlandski narod. Ne želimo biti Danci, ne želimo biti Amerikanci. Želimo biti Grenlandci”, rekao je Egede, zagovornik neovisnosti, na konferenciji za novinare.
Izvori su rekli da danska vlada želi izbjeći javni sukob s novom američkom administracijom i zatražili su od članova Trumpovog tima pojašnjenje o tome što je novoizabrani predsjednik točno mislio u svojim komentarima ranije ovog tjedna.
U porukama proslijeđenim Trumpovom timu, danska je vlada jasno dala do znanja da Grenland nije na prodaju, ali je izrazila spremnost razgovarati o svakom drugom zahtjevu SAD-a u vezi s otokom, rekli su izvori.
SAD već ima vojnu bazu na Grenlandu i sporazum s Danskom iz 1951. o obrani otoka, prema kojem bi se lako moglo razgovarati o povećanju američkih snaga.
Danski dužnosnici već su rekli da razmatraju daljnje mjere za povećanje ulaganja u vojnu infrastrukturu i sposobnosti na Grenlandu, u dogovoru s grenlandskom vladom.
Grenland je igrao ključnu ulogu u obrani NATO-a i SAD-a tijekom Hladnog rata kao dio sustava ranog upozoravanja za otkrivanje sovjetskih podmornica ili potencijalno projektila.
S novim pomorskim putovima koji se otvaraju kako klimatske promjene preoblikuju Arktik, zemljopisni položaj Grenlanda postaje sve važniji.
Ali ako je Trumpova stvarna briga sigurnost, nema razloga da SAD jednostavno ne poveća svoju vojnu nazočnost i sposobnosti na Grenlandu u okviru svog saveza s Danskom, tvrdi Malte Humpert, osnivač i viši suradnik na Arktičkom institutu.
Državni tajnik Blinken umanjio je Trumpove komentare i rekao da nema smisla gubiti vrijeme na njih. “To nije dobra ideja i neće se dogoditi”, rekao je Blinken.
Ali Trumpovi stalni komentari o ovom pitanju i posjet njegova sina znače da danski i grenlandski dužnosnici ne mogu isključiti mogućnost da je Trump prilično ozbiljan.
Glavno je pitanje hoće li Trump biti zadovoljan sklapanjem sporazuma s Danskom i proglašavanjem pobjede ili je njegova prava misija postati prvi predsjednik u 80 godina koji će dobiti novi teritorij za SAD.