Film Ivone Juka crno-bijela je drama smještena u pedesete godine prošloga stoljeća. Film istražuje progon LGBTQ+ zajednice za vladavine Josipa Broza Tita te prati grupu prijatelja i bivših studenata koji su napustili studij kako bi se pridružili partizanskoj borbi protiv nacista. No, kako zbog svoje seksualne orijentacije privuku neželjenu pažnju, slobodoumni redatelj Lovro (Dado Ćosić) je, primjerice, poslan na otočku kažnjeničku koloniju.
Radnja je inspirirana stvarnim slučajevima oko 500 gay muškaraca koji su bili progonjeni i zatvarani pod Titovim režimom.
Producentica hrvatskog kandidata za nagradu Oscar, filma “Lijepa večer, lijep dan” Anita Juka, tvrdi da, zbog tema poput opresije homoseksualaca u Jugoslaviji za vrijeme komunističkog režima, koje vlasti nisu po volji, za film nisu izdvojena dovoljna sredstva, piše The Hollywood Reporter.
Film “Lijepa večer, lijep dan” redateljice Ivone Juke jednoglasno je za kandidata za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog filma odabralo dvanaest hrvatskih filmskih udruženja, no HAVC-ov iznos namijenjen oskarovskoj kampanji puno je manji od onoga dodijeljenoga prošlogodišnjem kandidatu.
The Hollywood Reporter, koji je razgovarao s Jukom piše da je “ovogodišnji kandidat primio 69 550 eura, upola manje od budžeta odobrenoga za “Tragove” Dubravke Turić, a “Čovjek koji nije mogao šutjeti” Nebojše Slijepčevića, kandidat za najbolji kratki film, poduprijet sa 153 000 eura”.
“Naš se film bavi teškim temama iz prošlosti naše zemlje i sadrži eksplicitni LGBTIQ+ sadržaj pa se teško oslobađam osjećaja da je hrvatsko Ministarstvo kulture, zajedno s HAVC-om, budžet srezalo s jasnim ciljem – kako bi oslabilo naše šanse u utrci za Oscara”, komentirala je za The Hollywood Reporter producentica Anita Juka ukazujući na nesrazmjer između budžeta za promociju s kojim računa igrani, odnosno kratki film.
Film Ivone Juka crno-bijela je drama smještena u pedesete godine prošloga stoljeća. Film istražuje progon LGBTQ+ zajednice za vladavine Josipa Broza Tita te prati grupu prijatelja i bivših studenata koji su napustili studij kako bi se pridružili partizanskoj borbi protiv nacista. No, kako zbog svoje seksualne orijentacije privuku neželjenu pažnju, slobodoumni redatelj Lovro (Dado Ćosić) je, primjerice, poslan na otočku kažnjeničku koloniju.
Radnju su nadahnule, piše The Hollywood Reporter, istinite priče 500 homoseksualnih muškaraca koji su za Titove vladavine “proganjani i zatvarani” (neki su poslani na Goli otok).
Iz HAVC-a tvrde da je molba upućena veoma kasno te da je film, prije odobravanja subvencije, uspjelo pogledati samo nekoliko članova odbora. Poručili su i da “nije sigurno čini li veći iznos razliku”. Naime, Hrvatska od osamostaljenja nije bila nijednom nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg međunarodnog filma.
HAVC je napomenuo i da je Slijepčevićev film dobio veću subvenciju jer je osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratki film te je izvor velikog nacionalnog ponosa. Producenti tog filma su, također, “vrlo rano uputili vrlo uvjerljivu molbu”.
“S ovim budžetom jedva možemo pokriti osnovne promotivne potrebe, a to su zapošljavanje promotora, najam kinodvorane u SAD-u i troškovi putovanja i smještaja, a kamoli razmišljati o nekom promoviranju. Nejednaki tretman izraz je nepoštovanja, što je ironija, jer jednakost je glavna tema našeg filma”, kaže redateljica Juka.
Tko će se naći među nominiranima, Akademija će otkriti 17. siječnja, piše Jutarnji list.
