Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nema nade da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump moći posredovati u mirovnom sporazumu.
U opsežnom — i pesimističnom — intervjuu za Politico, Kuleba je inzistirao na tome da ruski predsjednik Vladimir Putin nije bio raspoložen za postizanje dogovora, te je rekao da Trump umjesto toga riskira urušavanje ukrajinskih bojišnica ako nova američka administracija uskrati Kijevu oružje.
Kuleba je također doveo u pitanje odlučnost ukrajinskih zapadnih partnera – posebno Njemačke, koja čeka prijevremene izbore – i požalio se da dok je Rusija uspjela pronaći saveznike kao što je Sjeverna Koreja da pošalje trupe, saveznici Kijeva su nedosljedni i nepouzdani u potpori oružjem.
Što se tiče Trumpovog obećanja o brzom dogovoru za okončanje rata, Kuleba, koji je napustio svoju dužnost u rujnu, rekao je da ne vidi da će Putin pristati.
“Putin i dalje vjeruje da može ugušiti ukrajinsku državnost i slomiti Ukrajinu kao nezavisnu demokraciju, i misli da je na korak od toga da razotkrije Zapad kao slab”, rekao je.
“Ukrajina je osobna opsesija za Putina, ali slamanje Ukrajine također je sredstvo za postizanje njegovog velikog cilja – da pokaže svijetu kako Zapad nije sposoban braniti sam sebe ili za što se zalaže.”
Dok je Kuleba govorio u Düsseldorfu, kupci su vani uživali u užurbanom božićnom sajmu na kojem su se roditelji gurali za sezonske darove dok su njihova djeca stajala zaluđena šarenim vrtuljkom.
Scena je bila daleko od krvi i tuge ukrajinske borbe za opstanak, i od sumorne slike koju je oslikao bivši ukrajinski visoki diplomat o tome što bi se moglo dogoditi nakon blagdana, kada se Trump vrati u Bijelu kuću.
“Ljudi u Europi mogu biti ljuti na mene, ali stalno sam govorio, i nastavit ću govoriti, da je istina da Rusija danas ima prijatelja spremnog poslati svoje vojnike da umru za ruski rat,” rekao je, dok joj prijatelji Ukrajine neće poslati ni oružje koje joj treba.
Sporazum koji Zelenskij ne može potpisati
Trump je u predizbornoj kampanji obećao okončanje rata u Ukrajini i, na svojstven način, pohvalio se da bi to mogao učiniti za jedan dan. Ali bio je štedljiv s detaljima o tome kako će utišati oružje. Prošlog mjeseca, JD Vance, novoizabrani potpredsjednik, rekao je da bi bilo koji dogovor vjerojatno uključivao Ukrajinu koja ustupa teritorij – drugim riječima prihvaća da Rusija zadrži svih ili dio 20-ak posto zemlje koju sada zauzima. Predvidio je i neku vrstu demilitarizirane zone.
Kuleba je rekao da to neće uspjeti, s obzirom da Putina ne zanima diplomacija i umjesto toga pokušava iscrpiti Zapad – u uvjerenju da može dobiti sve što želi. Bivši ministar vanjskih poslova također ne vidi kako predsjednik Volodimir Zelenskij, njegov bivši šef, može potpisati bilo kakav pakt kojim prihvaća aneksiju Krima ili regije Donbas u istočnoj Ukrajini, unatoč njegovoj tvrdnji da traži diplomatska rješenja.
Zelenskij je ranije ovog mjeseca sugerirao da će rat završiti “brže” zahvaljujući Trumpu. U radijskom intervjuu za ukrajinsku javnu radioteleviziju Suspilne dodao je: “Moramo učiniti sve da osiguramo da rat završi sljedeće godine diplomatskim putem.”
Nejasno je vjeruje li ukrajinski predsjednik doista da je dogovoreno rješenje moguće ili samo pokušava ispasti konstruktivan kako bi umirio Trumpa – prema savjetu koji je dobio, on ne bi trebao biti prvi koji će reći ne Trumpu i trebao bi pustiti Ruse činiti se nerazumnom strankom.
U svakom slučaju, rekao je Kuleba, nezamislivo je da Zelenskij može potpisati dogovor kojim se predaje teritorij.
“Rusi drže Donbas, drže Krim, nema članstva u NATO-u. Može li Zelenskij potpisati? Ne može zbog Ustava. I zato što će to biti politički kraj Zelenskog”, rekao je Kuleba ravnodušno.
Kulebin pesimizam u vezi s izgledima za sporazumni kraj rata ima težinu – on je i dalje široko cijenjen u zapadnim prijestolnicama zbog svoje učinkovitosti u zagovaranju Ukrajine. Na žalost nekih zapadnih partnera i zaprepaštenje ukrajinske oporbe, Kuleba je podnio ostavku u rujnu, što su prijatelji opisali kao prisilni odlazak usred kontroverzne promjene kabineta koju je projektirao Andrij Jermak, moćni šef kabineta Zelenskog.
Kuleba je odbio komentirati svoju ostavku, ali je rekao: “Zelenskij mora pustiti jake ljude natrag u svoju vladu.”
Bez oružja
Jedan od Kulebinih najvećih strahova je da će Trump uskratiti oružje i streljivo ili u najboljem slučaju staviti Ukrajinu na “dijetu izgladnjivanja oružjem” kako bi bila poslušnija ako, što je vjerojatno, njegova mirovna nastojanja krenu po zlu. Ako se to dogodi, upozorio je Kuleba, izgledi Kijeva bit će loši.
Linija fronte u Donbasu će se srušiti i Rusi će biti pred vratima Dnjepra, Poltave i Zaporižja, upozorio je. “To će biti najopasniji trenutak za Ukrajinu u ovom ratu.”
Prošli tjedan, po prvi put u ratu, Rusija je gađala Dnipro interkontinentalnom balističkom raketom opremljenom s više bojevih glava, a od tada je prijetila da će lansirati i druge. Rusija je također rasporedila oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika u vlastitoj zapadnoj regiji Kursk, kako bi pomogla u izbacivanju ukrajinskih trupa s malog mostobrana koji su uspostavili unutar Rusije tijekom iznenadne prekogranične invazije u kolovozu.
Kao odgovor, i tek nakon višemjesečnog lobiranja od strane Ukrajinaca, predsjednik Joe Biden dao je odobrenje Kijevu da koristi rakete dugog dometa koje je isporučila Amerika za udare na ciljeve unutar Rusije.
Kuleba je rekao da očekuje nastavak eskalacije, ali da ne misli da će izmaknuti kontroli, istaknuvši da sve strane jasno kalibriraju svoje akcije i signaliziraju svoje namjere da smanje vjerojatnost pogrešne procjene koja bi mogla dovesti do katastrofalnog ishoda. Štoviše, Kijev nema slobodne ruke u korištenju projektila dugog dometa koje su mu saveznici osigurali, već je umjesto toga prisiljen koristiti ih samo za zaštitu svog mostobrana Kursk. U međuvremenu, Kremlj je unaprijed obavijestio Washington o svojoj namjeri da lansira ICBM.
Ako Trump doista uskrati Ukrajini oružje, bit će ključno kako će Europa reagirati, dodao je Kuleba.
“Velika je nepoznanica kako će se Europska unija ponašati.”
Kuleba je rekao da nije siguran hoće li Europa djelovati i nadoknaditi gubitak ili smanjenje ukrajinske potpore SAD-a. “Ako pronađu način da nastave opskrbu i povećaju je, to će Ukrajini kupiti više vremena”, rekao je. “Najveća nepoznanica u jednadžbi je koliko će Europa biti spremna to učiniti. Europljani će imati dva izbora. Oni mogu ili slijediti strategiju čekanja i vidjeti i slijediti Trumpovo vodstvo, ili prihvaćaju činjenicu da moraju snositi veći dio odgovornosti.”
Zapad ne zna za što se bori
Sama EU ne može nadomjestiti ono što će biti izgubljeno ako Sjedinjene Države zacrtaju drugačiji kurs, upozorio je. “Ali to ovisi o europskom kapacitetu i spremnosti da dramatično poveća vlastitu proizvodnju oružja u kratkom vremenskom razdoblju”, dodao je. “Lakše je predvidjeti razvoj događaja u SAD-u nego u Europi, koliko god to čudno zvučalo, zbog složenosti Europe.”
Rekao je kako je uvjeren da će Francuska, Britanija te nordijske i baltičke zemlje htjeti pojačati svoju potporu, ali je upozorio da je Njemačka sada problem “zbog izbora”.
Kuleba je također izrazio razočaranje što mnogi na Zapadu nisu shvatili važnost i posljedice rata: “Ne možete dobiti rat u kojem Rusija jasno i do detalja zna koji joj je strateški cilj; [gdje] Ukrajina u svakom detalju zna koji joj je strateški cilj; ali [gdje] Zapad, bez kojeg Ukrajina ne može pobijediti, ne zna za što se bori.
“Ovo je prava tragedija ovog rata.”
Uz rijetku notu optimizma, uživao je u mogućnosti da ruski čelnik loše postupi s Trumpom i rekao da uvijek postoji mogućnost da “Putin napravi pogrešku koja će razljutiti Trumpa, što je sasvim moguće”.
Ali općenito je rekao da se više nada Putinovoj pogrešci nego pokazivanju otpornosti Zapada.
Osporio je, primjerice, prošlotjednu primjedbu bivšeg zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga generala Valerija Zalužnog, koji je rekao da je “Treći svjetski rat počeo”. Kuleba je rekao da se ne slaže “iz jednog jednostavnog razloga, jer Zapad nije psihološki spreman za borbu”.
“Ako me pitate koja je bila najveća pogreška Zapada u protekloj godini, rekao bih da su europski čelnici žestoko javno osudili prijedlog [francuskog predsjednika] Emmanuela Macrona da se pošalju trupe u Ukrajinu. Ne sumnjam da se to Putinu svidjelo”, rekao je.
“Za mene je to bilo šokantno.”, piše Politico.
