– Oni i da se vrate u Hrvatsku, opet se vraćaju uglavnom na nižeplaćene poslove, za koje uopće ne bi ni bili u poreznim škarama, oni i ako bi bili u poreznim škarama, ta razlika koja bi im ostala na plaću, nije tolika da bi ikoga motivirala da se vrati pod uvjetom da uspiju naći posao, smatra Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb.
Oni koji su u inozemstvu najmanje i bez prekida boravili dvije godine, ako se vrate u Hrvatsku, pet će godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, piše HRT.
Mjera je to koja je, uz porez na nekretnine, najviše odjeknula nakon Vladina predstavljanja novog kruga porezne reforme. Tom mjerom Vlada želi potaknuti naše radnike u iseljeništvu na povratak, a olakšice se tiču i hrvatskih državljana koji su potomci iseljenika iz prekomorskih i europskih zemalja.
Nakon dugog perioda stagnacije, visoke nezaposlenosti i iseljavanja mladog stanovništva dogodio se ekonomski rast, što je hrvatsko gospodarstvo suočilo s naglim i kroničnim nedostatkom radne snage. Idealno rješenje za taj ekonomski i demografski problem bio bi upravo povratak što većeg broja iseljenih. S tim ciljem ministar je izašao s prijedlogom o oslobađanju povratnika iz inozemstva od plaćanja poreza na dohodak, na razdoblje od pet godina.
– Cilj je pomoći onima koji su otišli iz Hrvatske i bili su minimalno dvije godine u inozemstvu, da donesu odluku o povratku i naravno da bi nam bilo drago kada bi radnu snagu, odnosno nedostatak radne snage nadomještali povratom naših iseljenika, u odnosu na ono što imamo sad, gdje zbog toga što nedostaje radnika. Imamo 150 tisuća radnih dozvola, predstavio je porezne izmjene Marko Primorac, ministar financija.
Međutim, kad bi povratnici preuzeli baš te poslove koje sada u Hrvatskoj obavljaju strani radnici, učinak te mjere bio bi gotovo zanemariv.
– Oni i da se vrate u Hrvatsku, opet se vraćaju uglavnom na nižeplaćene poslove, za koje uopće ne bi ni bili u poreznim škarama, oni i ako bi bili u poreznim škarama, ta razlika koja bi im ostala na plaću, nije tolika da bi ikoga motivirala da se vrati pod uvjetom da uspiju naći posao, smatra Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb.
Bolje plaćeni poslovi
A u slučaju bolje plaćenih poslova, postoje određene nejasnoće. Ta bi mjera najmanje utjecala na plaće mladih povratnika. Mladi su i sada do 25. godine potpuno, a do 30. polovično oslobođeni tog poreza. U sličnoj kategoriji su i obitelji s više djece, jer bi primjerice povratnik u Vukovar, s dvoje djece na svojoj poreznoj kartici i prosječnom bruto plaćom za svoju županiju, i bez ove mjere plaćao samo 5 eura poreza.
– Ta mjera zapravo spada u tehničke demografske mjere. Nama su potrebne strateške. Tehničke su uvijek dobrodošle, ali neće prelomiti odluku o dolasku u Hrvatsku, smatra demograf Stjepan Šterc.
Jedno je od ključnih pitanja i koliko bi povratnika uopće imalo pravo na tu mjeru, s obzirom na to da se velik dio recentnog iseljeništva nikada nije ni odjavio iz Hrvatske.
Tko zbilja živi u zemlji, a tko se iselio i radi u inozemstvu?
Takvi iseljenici, smatra Maruška Vizek – ne bi trebali niti biti predmet ove mjere, jer se oni na papiru zapravo nikad nisu niti odselili. Naglašava kako se time otvorio problem neurednih registara pa se ne zna ni “tko zbilja živi u zemlji, a tko se iselio i radi u inozemstvu”.
Mjera bi najviše utjecala na plaće onih s najvećim primanjima, pa je dojam da je primarni cilj povećati konkurentnost njihovih primanja i pokušati iz inozemstva vratiti visokokvalificirane stručnjake.
– Sad smo suočeni s ozbiljnim makroekonomskim problemom koji nas stavlja u takvu poziciju da se moramo boriti za radnu snagu s drugim zemljama članicama Europske Unije, ali i općenito svijeta, naglasio je ministar Primorac.
Maruška Vizek dodaje kako da do iseljavanja ne dolazi zbog niskih primanja, nego zato što im se “inozemstvu pružaju bolje prilike za profesionalno napredovanje”.
A da bi se stvorili takvi poslovi, nužne su investicije, smatra demograf Šterc, pozivajući se na irski model.
– Povratak slijedi nakon investicija hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku i to po poticajnom modelu da se oslobodi poreza na dobit svaku takvu investiciju na 10 godina, kaže.
Da bi takve investicije krenule u željenom smjeru, u Vladi smatraju da je nužna promjena porezne politike. Zbog niskih poreza, ističe ministar, ulaganje u kuće za odmor i apartmane dosad je bilo toliko isplativo da je potisnulo sve druge oblike ulaganja.
– De facto smo završili u situaciji da su poduzetnici, pa i oni koji se bave različitim djelatnostima, umjesto novih ulaganja, modernizacije svojih pogona, digitalizacije i ostalih elemenata koji bi mogli unaprijediti svoje poslovanje – bili motivirani u što većoj mjeri sredstva koje poduzeće ostvari u smislu dobiti, investirati privatno u izgradnju apartmana, izgradnju nekretnina, napomenuo je ministar Primorac.
Loša struktura gospodarstva
To je dovelo do loše strukture gospodarstva i prevelike izgradnje na obali, smatra ministar, zbog čega je minimalni iznos paušalnog poreza u turistički najrazvijenijim područjima podignut za šest i pol puta. Isto tako, zbog eskalacije cijena nekretnina u velikim gradovima stanovanje je postalo nepriuštivo. To se navodi i kao jedan od glavnih razloga za uvođenje poreza na nekretnine u iznosu od 0,6 do 8 eura po kvadratu.
– Poruka koja je dana, da ćemo time utjecati na sniženje cijena stanogradnje i sniženja cijene najma je – gotovo groteskna. Recimo neka bude pet eura u gornjoj zoni. Za 70 kvadrata je 350 eura godišnje. Pa nekome tko je samo na zaštiti od inflacije zaradio 30 tisuća eura – sasvim je svejedno za tih 350 eura, smatra Radimir Čačić.
Iako velik dio stručne javnosti, pa čak i oporbe, pozdravlja namjeru prebacivanja dijela poreznog opterećenja s rada na imovinu, istodobno se postavljaju i pitanja o pretpostavljenoj efikasnosti predloženih mjera. U kojem će se obliku pojaviti u konačnom prijedlogu, javnost bi trebala saznati za nekoliko tjedana, piše HRT.
Emisiju ‘Globalna Hrvatska’ pogledajte danas na Drugom programu HTV-a u 18.45.