Zbunjujuća nova teorija koja objašnjava ljudsku svijest sugerira da dolazi iz skrivenih dimenzija i da nije samo aktivnost mozga.
Fizičar tvrdi da se priključujemo na te nevidljive razine svemira kada stvaramo umjetnost, prakticiramo znanost, razmišljamo o filozofiji ili sanjamo, a to bi moglo objasniti fenomen koji je stoljećima izmicao znanstvenom razumijevanju.
Michael Pravica, profesor fizike na Sveučilištu Nevada u Las Vegasu, utemeljio je teoriju na hiperdimenzionalnosti, ideji da se svemir sastoji od više dimenzija nego samo od četiri koje percipiramo: visine, dužine, širine i vremena.
Ali njegova je teorija vrlo kontroverzna, a jedan je znanstvenik rekao da kamen temeljac Pravicine teorije ‘graniči sa znanstvenom fantastikom.’
‘Sama činjenica da možemo zamisliti veće dimenzije od četiri unutar našeg uma, unutar naše matematike, dar je… to je nešto što nadilazi biologiju’, rekao je Pravica za Popular Mechanics.
Znanstvenici stotinama godina pokušavaju objasniti ljudsku svijest i njezino podrijetlo – a teorije su široke.
Jedna vodeća teorija sugerira da je svijest povezana s količinom informacija integriranih između različitih dijelova mozga. Što je više informacija povezano i integrirano, to se biće smatra svjesnijim.
Drugi tvrdi da su svjesna mentalna stanja vođena signalizacijom odozgo prema dolje u mozgu. Signalizacija odozgo prema dolje odnosi se na proces kojim područja mozga na višoj razini šalju informacije, očekivanja ili kontekst regijama mozga na nižoj razini.
Ali Pravicina teorija ide izvan područja neuroznanosti i ulazi u teorijsku fiziku.
Pravica sugerira je da u trenucima povećane svijesti, kao kad uđemo u stanje sna ili koristimo svoj mozak za duboko kreativne ili intelektualne zadatke, naša svijest može transcendirati našu fizičku dimenziju i ući na višu razinu.
U tim trenucima naša se svijest sinkronizira sa skrivenim dimenzijama i dobiva bujicu inspiracije, rekao je Pravica.
Kako biste bolje razumjeli kontroverznu teoriju, razmotrite sljedeći scenarij.
Zamislite da ste dvodimenzionalno biće koje živi u dvodimenzionalnom svijetu, poput lika u stripu. Sada zamislite da sfera prolazi kroz vašu ravninu gledanja.
Sfera bi izgledala kao točka koja raste u sve veći i veći krug kako se približava, a zatim se postupno smanjuje dok ne nestane iz vidnog polja. Ne biste mogli znati da je to zapravo trodimenzionalni oblik.
Pravica nas vidi kao verziju ovih 2D likova. Iako postojimo u četverodimenzionalnom svijetu, možemo percipirati samo materiju i energiju koja je te četiri dimenzije, baš kao što bića u 2D svijetu ne mogu percipirati 3D objekt.
Stoga nas ograničenja našeg svijeta sprječavaju u otkrivanju viših dimenzija koje bi, u teoriji, mogle postojati posvuda oko nas.
Ovo je temelj hiperdimenzionalnosti – ideja da se svemir sastoji od mnogo dimenzija, od kojih su neke skrivene jer su izvan dosega našeg fizičkog svijeta.
Hiperdimenzionalnost je povezana s teorijom struna, koja tvrdi da je stvarnost sastavljena od beskonačno malih vibrirajućih struna koje su manje od atoma, elektrona ili kvarkova.
Dok strune vibriraju, uvijaju se i presavijaju, proizvode efekte u više nevidljivih dimenzija koje dovode do nastanka svih čestica i sila koje možemo promatrati, od fizike čestica do gravitacije.
‘Teorija struna je u biti teorija hiperdimenzionalnosti’, rekao je Pravica. ‘Gleda kako je svemir sastavljen na subkvantnoj skali.’
Iako možemo promatrati učinke koje ove vibrirajuće strune imaju na fiziku naše dimenzije, ne možemo promatrati skrivene dimenzije u kojima vibriraju.
Odnosno – ne možemo ih fizički promatrati.
Ali naša ih svijest možda može iskoristiti, kaže Pravica.
Hiperdimenzionalnost i teorija struna široko su prihvaćene od strane fizičara, ali Pravicina ideja o njihovom odnosu sa sviješću je kontroverznija – posebno zato što briše granice između znanosti i duhovnosti.
Kao pravoslavni kršćanin s doktoratom znanosti s Harvarda, Pravica je otkrio da je hiperdimenzionalnost način da premosti svoju znanstvenu pozadinu sa svojim vjerskim uvjerenjima.
Na primjer, on vjeruje da bi Isus mogao biti hiperdimenzionalno biće.
‘Prema Bibliji, Isus je uzašao na nebo 40 dana nakon što je bio na Zemlji. Kako se popeti u nebo ako si četverodimenzionalno stvorenje?’ – upitao se Pravica.
No to što je bio hiperdimenzionalan mogao je, teoretski, omogućiti Isusu da se kreće između našeg svijeta i neba – koje bi moglo biti svijet viših ili beskonačnih dimenzija, rekao je.
Pravicina teorija temelji se na perspektivi ‘Boga praznina’, gdje se praznine u znanstvenom znanju objašnjavaju božanskom intervencijom, rekao je Stephen Holler, izvanredni profesor fizike na Sveučilištu Fordham.
On vjeruje da je ova vrsta razmišljanja nedostatna i koči znanstveno istraživanje potrebno za istinsko razumijevanje i objašnjenje neopisivih fenomena poput ljudske svijesti.
‘To je loš mehanizam objašnjenja koji vjerojatno guši radoznalu prirodu potrebnu za dobru znanost i uči da nije u redu reći ‘Ne znam’, rekao je Holler za Popular Mechanics.
On ističe da naša sposobnost da matematički manipuliramo višim dimenzijama nije dokaz da one stvarno postoje, ili da naša svijest može komunicirati s njima.
Štoviše, istraživanje ovih viših dimenzija nemoguće je zbog ograničenja naših trenutnih tehnoloških mogućnosti.
Čak ni najsnažniji akcelerator čestica na svijetu – Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u – ne može pružiti pravi dokaz da te dimenzije postoje.
LHC razbija čestice nevjerojatno velikim brzinama – sve do brzine svjetlosti.
To omogućuje fizičarima proučavanje temeljnih građevnih blokova materije i energije i pristup beskrajno malim dimenzijama – čak manjim od jednog protona.
Ali čak ni LHC nije u stanju otkriti visokodimenzionalne strune koje kvantna fizika predviđa. Da bi dobili tu preciznost, fizičarima bi trebao mnogo snažniji sudarač.
Bez tog konkretnog dokaza, Holler kaže da hiperdimenzionalnost ‘graniči sa znanstvenom fantastikom.’
Ali Pravica je optimističan da bi takva tehnologija mogla postojati za života njegove djece.
Do tada će nastaviti podržavati hiperdimenzionalnost i njegovu teoriju o tome kako se ona odnosi na našu svijest.
‘Ne vidim smisla drugačije’, rekao je. ‘Zašto studirati? Zašto živjeti?’, piše Daily Mail.
