Diljem Europe granične kontrole učvršćuju desne vlade ili vlade centra u strahu od jačanja krajnje desnice. Nakon terorističkih napada 2015. godine, Francuska je ponovno uvela granične kontrole – i od tada ih uglavnom održava. I Danska od 2015. ponovo kontrolira granice. Francuska to pravda povećanom prijetnjom od terorizma i prijetnjom unutarnjoj sigurnosti zemlje. No, kontrole su problem za prijevoznike – samo između Njemačke i Nizozemske svaki dan putuje oko 100.000 kamiona.
Svaki sat čekanja na granici stoji 100 eura po kamionu, upozorava logistička udruga TLN. Poljska je rigidna prema izbjeglicama, Italija gradi prvi prihvatni centar za migrante u Albaniji. Italija je u lipnju najavila produljenje kontrole na granici sa Slovenijom barem do prosinca. Vladajuće stranke pobijedile su na izborima prije dvije godine s obećanjem da će osigurati da znatno manje ljudi dolazi u Italiju, piše Jutarnji list.
Europa se dodatno zatvara prema nereguliranoj imigraciji: Njemačka od ponedjeljka na šest mjeseci vraća kontrolu nad svih 3800 kilometara granice, Švedska će imigrantima nuditi 30.000 eura da se vrate doma, Nizozemci uvode neku vrstu izvanrednog stanja kako bi vlada dobila otvorene ruke u borbi protiv imigracije, pa će idućeg tjedna zatražiti od Europske komisije da ih izuzme od politike Unije prema azilu i migracijama. Ne možemo dalje podnositi veliki priljev migranata u našu zemlju, doživljavamo azilantsku krizu, ustvrdio je nizozemski premijer Dick Schoof.
Švedska planira od 2026. povećati naknadu za dobrovoljni odlazak migranata na 30.000 eura, za one koji nemaju posao i ne integriraju se, kako kaže Ludvig Aspling iz krajnje desnih Švedskih demokrata. Novčani bonus samo je jedna mjera u sklopu brojnih promjena zakona o azilu koje je vlada provela ili ih tek planira, prenosi njemački ARD. Švedska vlada želi osmisliti krajnje restriktivan sustav imigracije, po uzoru na Dansku. Danci su također povećali bonus za odlazak, ali su efekti minorni: odlazi od 100 do 200 više ljudi godišnje.
U Njemačkoj je vlada Olafa Scholza, nakon napada nožem sirijskog azilanta na festivalu u Solingenu i uspjeha krajnje desnog AfD-a na izborima u Tiringiji i Saskoj, odlučila na šest mjeseci vratiti kontrole na granice. Odluka stupa na snagu u ponedjeljak, 16. rujna. U petak je sindikat policije izrazio sumnju u izvedivost pooštrenih kontrola, najviše zbog nedovoljno zaposlenih.
I dosad je njemačka policija kontrolirala granice prema Poljskoj, Češkoj, Austriji i Švicarskoj, a sada se kontrole šire na još pet država, na granicama prema Francuskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Belgiji i Danskoj. Prema Schengenskom sporazumu, država članica može uvesti kontrolu samo privremeno i u slučaju “iznimnih okolnosti”.
Kao rezultat kontrola od listopada 2023., više od 30.000 ljudi vraćeno je s granica Njemačke, izjavila je ministrica policije Nancy Faeser. To je doprinijelo padu broja tražitelja azila za više od petine u odnosu na prošlu godinu, tvrdi ona. Nasuprot tome, istraživač migracija Gerald Knaus je u intervjuu za Deutschlandfunk upozorio na lažna očekivanja: kontrole su već dugo na snazi u brojnim europskim zemljama, na primjer u Austriji, a broj zahtjeva za azil nije se smanjio, nego naprotiv, ističe Knaus.
Njemačka svoje mjere predstavlja kao privremene i nužne dok se čeka stupanje na snagu novog europskog sustava azila. Vanjske granice EU konačno bi trebale biti sveobuhvatno zaštićene, a odgovornost za izbjeglice u Europi pravednije raspodijeljena, no dogovor od ovog proljeća države članice tek trebaju implementirati. Za to imaju rok do svibnja 2026.
Iako Nijemci lani od listopada provode kontrole na granicama s Poljskom, “usko koordinirane” s Poljacima, Varšava je prosvjedovala tvrdeći da nisu bili unaprijed obaviješteni o planovima Njemačke, pa je kancelar Olaf Scholz u petak telefonski razgovarao s poljskim premijerom Donaldom Tuskom. Idućih dana planira razgovarati s nekoliko europskih premijera i šeficom EK Ursulom von der Leyen.
Ministrica Faeser pozvala je na sastanak u utorak, 17. rujna, predstavnike vlada Bugarske, Francuske, Grčke, Italije, Hrvatske, Austrije, Poljske, Slovenije i Velike Britanije te država Zapadnog Balkana u sklopu Berlinskog procesa. Sudjelovat će i predstavnici EU i međunarodnih organizacija, a fokus sastanka trebao bi biti na pitanjima neregularnih migracija, trgovine ljudima, krijumčarenja i organiziranog kriminala, prenosi ARD, piše Jutarnji list.