Vlasnici pasa često postavljaju pitanje zašto se njihov ljubimac ponaša na određeni način. Ponašanje psa složena je interakcija genetike, iskustava i trenutnih utjecaja iz okoline, kaže dreserka pasa Alexandra Bassett.
Svi psi nasljeđuju osobine svojih roditelja i imaju neke odlike pasmine kojoj pripadaju, ali i – vlastiti temperament.
Tako su radni psi, npr. aktivni i puni energije, vole biti u pokretu i imaju tendenciju juriti za drugim životinjama. Međutim, oni mogu biti i oprezni i posesivni, ali i tolerantni i otvoreni, prijateljski ili manje prijateljski raspoloženi prema nepoznatim osobama i podražajima, objasnila je Bassett za Best Life.
Okruženje u kojemu pas odrasta također može utjecati na njegovu osobnost. Razdoblje rane socijalizacije za štence je između 3 i 16 tjedana starosti, tako da ako štene nije pravilno socijalizirano, možda neće lako prihvaćati nepoznate podražaje dok sazrijeva i reagirat će na bilo koga ili bilo što novo agresivnim stavom. Ako netko udomi psa starijeg od 16 tjedana, možda nema načina da sazna povijest rane socijalizacije psa. Ako je to slučaj, mogu se samo nadati da će se njihov novi ljubimac prilagoditi novoj okolini i dati sve od sebe kako bi osigurali da svi njihovi susreti s novim i nepoznatim podražajima ostanu pozitivni.
Ipak, nije sve stvar samo prirode. Utjecaji iz okoliša itekako djeluju na ponašanja pasa. Neke stvari gotovo sigurno će potaknuti svakog psa na agresivno ponašanje.
Pri susretu s novim i nepoznatim podražajima. To uključuje upoznavanje novih pasa ili ljudi u pokretu ili kod kuće.
Kada brani svoj teritorij. Svi su psi teritorijalni.
Kada brane nešto što im je važno. To mogu biti kosti, igračke ili mjesto za odmor.
Neki su psi po prirodi vrlo natjecateljski raspoloženi i pokušat će nadmašiti ili maltretirati druge pse.
Frustracija kada je pas spriječen slijediti svoje impulse.
Kada je njihov nagon za plijenom aktiviran. Svi su psi predatori i biološki stvoreni za lov. Zato će se većina pasa uzbuditi kada vide vjeverice, mačke ili životinje koje žive na tlu kako lutaju uokolo i ako im se pruži prilika, potjerat će ih i pokušati uhvatiti. Psi koji nisu pravilno socijalizirani mogu vidjeti druge male pse kao lagan plijen…
Kad su bolesni ili ih nešto boli. Neki psi mogu postati čangrizavi kada se ne osjećaju dobro i ponašati se agresivno.
Prepoznavanje upozoravajućih znakova agresije
Kada utvrđujete što pas osjeća prema drugom psu, morate pogledati njegov cjelokupni govor tijela. Morate promatrati što rade njihove uši, oči, usta i rep te kakav fizički stav zauzimaju kako bi razumjeli što osjećaju.
Psi koji su pod stresom, zabrinuti ili osjećaju prijetnju će se napeti i njihova tijela će postati ukočena. Njihovi pokreti tijela također će se usporiti dok “nastavljaju s oprezom” gledajući drugog psa. Ovisno o psu, njihov rep može prestati mahati, podići se u obliku zastave ili razviti (ako je kovrčav). Mogu se potpuno ukočiti ili se početi lagano naginjati prema naprijed s napuhanim prsima neposredno prije napada.
Ključni signali govora tijela koje treba promatrati
Evo još znakova na koje treba obratiti pozornost:
Piloerekcija – To je kada se psu diže dlaka na stražnjoj strani vrata. To znači da je pas nervozan zbog nečega i obično se događa kada naiđe na nove podražaje (nešto novo i nepoznato). To ne znači uvijek da će pas napasti, ali znači da nisu sigurni u nešto. Ako se ne povuče nakon susreta psa s drugim psom, moglo bi doći do napada.
Kitovo oko/ispupčene oči/bočno oko – Ako je pas pod stresom ili zabrinut, bjeloočnice će mu postati istaknutije. Kada se pas brani, može pokazati pogled sa strane popraćen režanjem neposredno prije napada.
Režanje – Režanje je upozorenje da se pas osjeća neugodno ili da mu nešto prijeti.
Usta – Pas može uvući jezik i zatvoriti usta te usporiti disanje nakon susreta s drugim psom kojeg ne poznaje. Ako pas izvije usnu da pokaže zub, to je prijetnja kojom pokazuje da želi da se drugi pas povuče.
Laktanje jezikom prije susreta sa psom – Pas može trzati jezikom prema gore kako bi pokazao da se osjeća tjeskobno ili neugodno prije susreta s drugim psom.
Spuštena glava – Ako pas spusti glavu prema tlu i puno ‘lupa’ jezikom prije susreta s drugim psom, to nije dobar znak. On zauzima predatorski stav.
Smrzavanje – Smrzavanje može krenuti u bilo kojem smjeru, ali općenito znači da je psu neugodno.
Položaj i kretanje repa – Pas može nastaviti mahati repom, ali ako ono usporava ili se čini napetim ili ako se rep ‘smrzne’, to je loš znak.
Naslanjanje brade na vrat/gornji dio leđa drugog psa – Neki psi će to učiniti prije nego što uzjašu psa, a neki će to učiniti kao uvertiru u napad na drugog psa. Čini se da je to način na koji pas procjenjuje drugog psa kako bi utvrdio može li se upustiti u borbu s njim.
Sprječavanje agresivnih susreta
Najbolji način da izbjegnete agresivne susrete s drugim psima je izbjegavanje interakcije na uzici ili bez nje s ljudima i psima koje ne poznajete. Čak i najljubazniji psi ponekad se mogu ponašati agresivno pa nije uvijek lako reći hoće li susret proći dobro ili ne – čak ni stručnjacima za pse.
Štence često maltretiraju stariji, veći psi, stoga je najbolje štence držati podalje od pasa koji nisu poznati vlansiku šteneta. Bolje je socijalizirati štene s drugim štencima približno iste veličine ili s psima prijatelja ili članova obitelji za koje se zna da su skloni druženju, piše N1.
